O le tala lelei o se tala fiafia?

E te iloa o le tala lelei o lona uiga o "tala lelei". Ae e te manatu moni o se tala fiafia?

E pei o le toʻatele o outou, ua aʻoaʻoina foi aʻu mo se vaega tele o loʻu olaga o loʻo tatou ola i "aso e gata ai." O lenei na aumaia ia te aʻu se vaaiga i le lalolagi na vaʻai i mea mai se vaaiga o le iʻuga o le lalolagi e pei ona tatou iloa nei o le a sau i "na o ni nai tausaga puʻupuʻu." Ae afai na ou "galue faʻatatau" o le a ou le maua le Puapuaga Tele.

Faʻafetai, ua le toe avea lenei ma taulaʻiga o loʻu talitonuga faʻaKerisiano poʻo le faʻavae o laʻu faiā ma le Atua. Ae a maeʻa ona talitonuina se mea mo se taimi umi, e faigata ona faʻaumatia atoa. O lenei ituaiga o vaʻaiga a le lalolagi e mafai ona avea ma vaisu, ina ia masani ai ona vaʻaia mea uma e tutupu e ala i tioata o se faʻamatalaina faʻapitoa o "taimi faʻaiʻu". Na ou faʻalogo i tagata ua mautu i valoʻaga o le iʻuga o taimi o le vavau na taʻua o ni "apocaholics."

O le mea moni, e le o se mea faʻataʻitaʻi lea. Lenei ituaiga o vaʻaiga lalolagi mafai ona afaina. I tulaga ogaoga, e mafai ona taʻitaʻia ai tagata e faʻatau atu mea uma, lafoai uma faiā ma alu i se nofoaga tuʻufua e faʻatalitali mo le apocalypse.

Ole toʻatele o tatou e le oʻo i se mea mamao. Ae o le talitonuga o le olaga e pei ona tatou iloa o le a faʻamutaina i se taimi lata mai ono mafai ona taʻitaʻia tagata e "tusi ese" tiga ma mafatiaga o siomiaina i latou ma mafaufau, "O le a lea?" Latou vaʻai i mea uma o siomiaina i latou i se uiga le mautinoa ma avea ma tagata maimoa ma faʻamasino talafeagai nai lo tagata o loʻo galulue e faʻalelei mea. O nisi o "fai ma vaʻaiga vavalo" e oʻo lava i le mumusu e lagolago fesoasoani agaalofa fesoasoani aua latou te talitonu a leai latou te ono tolopoina le iʻuga taimi. O isi e le amanaʻiaina lo latou soifua maloloina ma a latou fanau, pe popole i a latou mea tautupe, talitonu e leai se lumanaʻi mo latou e fuafua mo.

E le o le auala lea e mulimuli ai ia Iesu Keriso. Na Ia valaauina i tatou e avea ma malamalama i le lalolagi. O le mea e faʻanoanoa ai, o nisi o moli na faʻaaoga e "Kerisiano" e foliga mai e tai tutusa lava ma moli uila o loʻo faʻataʻamilo e leoleo i le pitonuu e suʻe ai soligatulafono. E finagalo Iesu ia fai tatou ma malamalama i le uiga e mafai ona tatou fesoasoani e faia lenei lalolagi o se nofoaga sili atu mo tagata o siomiaina i tatou. Ou te manaʻo e ofo atu ia te oe se isi vaaiga. Aisea e le talitonu ai ua tatou ola i le "aso muamua" nai lo le "aso mulimuli"?

E lei poloaiina i tatou e Iesu e folafola atu le malaia ma le pogisa. Na ia tuuina mai ia i tatou se savali o le faamoemoe. Na ia taʻu mai ia i tatou e taʻu atu i le lalolagi o le olaga faatoa amata, nai lo le "tusia ese." O le talalelei e faatatau ia te ia, o ai o ia, o le a le mea na ia faia ma le mea e mafai ona o lea. Ina ua saeia e Iesu o ia lava mai lona tuugamau, sa suia mea uma. Na ia faia ia fou mea uma. O ia na togiolaina ai ma toe faalelei ai e le Atua mea uma i le lagi ma le lalolagi (Kolose 1,16-17th).

O lenei vaaiga matagofie ua aoteleina i le mea ua taʻua o le fuaiupu auro i le Evagelia a Ioane. O le mea e leaga ai, o lenei fuaiupu ua matua lauiloa ma ua faʻavaivaia lona malosi. Ae toe vaai i le fuaiupu lea. Faʻamalie lemu, ma faʻatagaina mea moni ofoofogia e goto ifo i totonu: "Aua ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia au mai ai lona Atalii e toatasi, ina ia le fano se tasi e faatuatua ia te ia, a ia maua e ia le ola e faavavau" (Ioane. 3,16).

O le talalelei e le o se savali o le malaia ma le malaia. Na faamanino mai e Iesu lenei mea i le isi fuaiupu e sosoo ai: “Auā e leʻi auina mai e le Atua lona Alo i le lalolagi e faamasino i le lalolagi, a e faaolaina le lalolagi iā te ia.” (Ioane. 3,17).

Ua afio le Atua e laveai le lalolagi, ae le o le faaumatiaina. O le mafuaaga lena e tatau ai ona atagia i le olaga le faamoemoe ma le olioli, ae le o le le mautonu ma le popole. Na tuuina mai e Iesu ia i tatou se malamalamaga fou i le uiga o le avea ma tagata. Nai lo le liliu atu i totonu, e mafai ona tatou ola fua ma aoga i lenei lalolagi. Soo se taimi lava tatou te maua ai le avanoa, e tatau ona tatou “faia mea lelei i tagata uma lava, ae maise lava i o tatou uso talitonu” (Kalatia. 6,10). O mafatiaga i Dafur, o faʻafitauli faʻafuaseʻi o suiga o le tau, o faʻalavelave faifaipea i Sasaʻe Tutotonu ma isi faʻafitauli uma e latalata i le aiga o la tatou pisinisi. I le avea ai ma tagata talitonu, e tatau ona tatou vaavaai mo le tasi ma le isi ma faia le mea tatou te mafaia e fesoasoani ai—ae le o le nofonofo i autafa ma mumumumu ma le faalumaina, “Ua matou fai atu ia te outou,” ia i matou lava.

Ina ua toetu mai Iesu mai le oti, na suia mea uma - mo tagata uma - pe latou te iloa pe leai. O la tatou galuega o le faia o le mea sili tatou te mafaia ia iloa e tagata. Seʻi vagana ua alu le "lalolagi leaga o loʻo i ai nei" i le ala, o le a tatou feagai ma faʻafeagai ma o nisi taimi o sauaga. Ae o lea lava ua tatou i ai i le amataga o aso. I le vaʻai atu i le faavavau o loʻo lumanaʻi mai, o nei lua afe tausaga o le faʻakerisiano ua na o se emo o le mata.

Soʻo se taimi e mataʻutia ai le tulaga, e malamalama tagata o loʻo latou ola i aso mulimuli. Ae o lamatiaga i le lalolagi na o mai ma mou atu mo le lua afe tausaga, ma o Kerisiano uma na matua mautinoa na latou ola i le iʻuga taimi na sese i taimi uma. E leʻi aumaia e le Atua ia tatou se ala mautinoa e saʻo.

Ae na ia tuuina mai ia i matou se talalelei o le faamoemoe, o se talalelei e tatau ona faailoa atu i tagata uma i taimi uma. Ua ia i tatou le avanoa e ola ai i aso muamua o le foafoaga fou, lea na amataina ina ua toetu mai Iesu mai le oti.

Ou te iloa o se mafuaʻaga moni lenei ia faʻamoemoe lelei, lelei, ma i le pisinisi a lo matou tama. Ou te manatu ua e vaai foi iai.

saunia e Joseph Tkach


pdfO le tala lelei o se tala fiafia?