Savali i le olaga ma le Atua

739 savali i le olaga ma le atuaI ni nai vaiaso talu ai sa ou asiasi ai i le fale o ou matua ma lau aoga. Na toe foi mai manatuaga ma sa ou toe moomoo mo aso lelei tuai. Ae ua uma na aso. O le aoga faataitai sa na o se taimi patino. O le fa'au'u mai le a'oga maualuga o lona uiga o le fa'atofa ma fa'afeiloa'i mea fou o le olaga. O nisi o nei aafiaga sa fiafia, o isi sa sili atu ona tiga ma taufaafefe. Ae pe lelei pe faigata, puupuu pe umi, e tasi le mea ua ou aoaoina o le suiga o se vaega masani o o tatou olaga.

E tāua tele le faigāmalaga i le Tusi Paia. Na ia faamatalaina le olaga o se ala e eseese taimi ma aafiaga o le olaga e i ai se amataga ma se iuga ma o nisi taimi e faaaoga ai le upu savali e faamatala ai lana lava faigamalaga i le olaga. “Na savavali Noa ma le Atua” (1. Tunau 6,9). Ina ua 99 tausaga o Aperaamo, na fetalai atu le Atua iā te ia: “O aʻu o le Atua e ona le malosi uma lava, ia savali i oʻu luma ma ia amioatua” (1. Mose 17,1). I le tele o tausaga mulimuli ane, na savavali ai tagata Isaraelu (savali) i lo latou ala ese mai le nofo pologa i Aikupito ma agaʻi atu i le Nuu o le Folafolaga. I le Feagaiga Fou, ua apoapoai atu Paulo i Kerisiano ina ia ola agavaa i le valaauga ua valaauina ai i latou (Efeso 4,1). Na fetalai Iesu o ia lava o le ala ma valaaulia i tatou e mulimuli ia te ia. Na taʻua e uluaʻi tagata talitonu i latou lava o “tagata mulimuli i le ala fou (o Keriso)” (Galuega a le Au Aposetolo 9,2). E mataʻina le tele o malaga o loo faamatalaina i le Tusi Paia e fesootaʻi atu i le savavali ma le Atua. O le mea lea: Le au faitau pele, savali ma le Atua ma savavali faatasi ma ia i lou olaga.

O le faigamalaga lava ia, i luga o le auala, e aumaia ai ni aafiaga fou. O le fesootaiga ma atunuu ese, ma laufanua fou, atunuu, aganuu ma tagata e faatamaoaigaina ai le tagata sopo. O le māfuaaga lenā ua matuā faatāuaina ai e le Tusi Paia “le malaga faatasi ma le Atua”. E lē o se mea la e faateʻia ai ona o loo taʻua e se fuaiupu lauiloa lenei matua: “Ia e faatuatua iā Ieova ma lou loto atoa; (Faiga 3,5-6th).

O lona uiga, ia tu’u atoa lou ola i aao o le Atua, aua le fa’alagolago i ou lava tomai, poto masani po’o lou malamalama e fai ai filifiliga sa’o, ae ia manatua le Alii i lau savaliga atoa. Tatou te faimalaga uma lava io tatou olaga. O femalagaaiga e aofia ai le suia o mafutaga ma vaitaimi o maʻi ma le soifua maloloina. I le Tusi Paia tatou te aoao ai e uiga i le tele o malaga patino a tagata e pei o Mose, Iosefa ma Tavita. Na malaga atu le aposetolo o Paulo i Tamaseko ina ua fetaiaʻi ma Iesu toetu. I ni nai minute, na matua suia ai le ala o le faigamalaga o lona olaga (Galuega 22,6-8th). O ananafi na alu i le tasi itu ma o aso nei ua suia mea uma. Na amata e Paulo lana malaga o se tagata tetee malosi i le faatuatuaga Kerisiano ua tumu i le ita ma le inoino ma le manao e faaumatia le faaKerisiano. Na ia faaiuina lana faigamalaga e le gata o se Kerisiano, ae o le tagata na faasalalau atu le tala lelei ia Keriso i le lalolagi e ala i le tele o malaga eseese ma luitau. O a mai lau malaga?

Le fatu ae le o le ulu

O a lau malaga? Ua tatou faitau ai i le Faataoto: “Ia e iloa tau lava o ia i ou ala uma, ona faatonuina ai lea e ia lava ou ala!” (Faiga 3,6 Elberfeld Tusi Paia). O le upu "iloa" e tele lona uiga ma e aofia ai le faamasani patino i se tasi e ala i le matauina, manatunatu ma le iloa. O le faafeagai o lenei mea o le sailia lea o se mea e uiga i se tasi e ala i se tagata lona tolu. O le eseesega i le va o le va o le tamaititi aoga ma mea o loʻo latou suʻesuʻeina - ma le va o taitoalua. O lenei malamalama e uiga i le Atua e le maua muamua i o tatou ulu, ae o le mea muamua lava i o tatou loto. O lea la ua faapea mai Solomona e te iloa le Atua a o oulua savavali faatasi ma ia i lou olaga: “A ia outou tuputupu aʻe i le alofa tunoa ma le poto o lo tatou Alii ma le Faaola o Iesu Keriso” (2. Pita 3,18).

O lenei sini e tumau ma e uiga i le iloaina o Iesu i lenei malaga ma manatua le Atua i soo se auala. I malaga uma, fuafuaina ma le le fuafuaina, i malaga e foliga mai e leai se iuga ona ua e alu i le itu sese. E finagalo Iesu e fa'atasi ma oe i malaga masani o le olaga masani ma avea ma se uo ia te oe. E mafai faapefea ona e mauaina lena malamalama mai le Atua? Aiseā e lē aʻoaʻo ai mai iā Iesu ma suʻe se nofoaga filemu, e mamao ese mai manatu ma mea o le aso, lea e te faaalu ai sina taimi i luma o le Atua, i lea aso ma lea aso? Aisea e te le tapeina ai le TV po o le telefoni mo le afa itula? Faaalu se taimi e nofo toatasi ai ma le Atua, e faalogo ai ia te ia, e mapu ia te ia, e manatunatu ai, ma tatalo atu ia te ia: “Ia outou filemu ia Ieova, ma faatalitali ia te ia” (Salamo 3.7,7).

Na tatalo le aposetolo o Paulo ina ia “iloa e le au faitau le alofa o Keriso, e silisili lava i le iloa, ina ia faatumuina i latou i le tumu uma lava o le Atua” (Efeso 3,19). Ou te fautuaina oe e fai lenei tatalo ma au lava tatalo o le olaga. Ua faapea mai Solomona o le a taʻitaʻia i tatou e le Atua. Ae peitai, e le faapea o le a faigofie le ala tatou te savavali ai ma le Atua, e aunoa ma se tiga, mafatiaga ma le le mautonu. E oo lava i taimi faigata, o le a saunia e le Atua, faamalosiau ma faamanuia oe i lona faatasi mai ma lona malosi. Na valaau talu ai nei le afafine o lo'u atalii ia Tamamatua mo le taimi muamua. Sa ou fai tausua i lo’u atalii, O le masina na tea nei a o ou talavou. O le vaiaso na te’a nei sa avea ai a’u ma tama ae o lea ua avea a’u ma tama matua-o fea ua alu i ai le taimi? Ua lele le ola. Ae o vaega uma o le olaga o se faigamalaga ma poʻo a lava mea o loʻo tupu i lou olaga i le taimi nei, o lau faigamalaga. O le iloaina o le Atua i lenei faigamalaga ma malaga faatasi ma ia o lau sini lea!

saunia e Gordon Green