Iesu ma le Ekalesia i le Faʻaaliga 12

I le amataga o le 1st2. I le mataupu o le Faaaliga, o loo faamatala ai e Ioane lana faaaliga i se fafine maitaga o le a fanau. Na ia vaaia o ia o susulu malosi - o laei i le la ma le masina i lalo o ona vae. I luga o lona ulu o se pale po o se pale o fetu e sefululua. O ai e faatatau i ai le fafine ma le tamaitiiti?

Im 1. I le Tusi a Mose tatou te maua ai le tala i le peteriaka o le Tusi Paia o Iosefa, o le sa faia se miti lea na faaalia ai ia te ia se vaaiga faapena. Mulimuli ane na ia taʻu atu i ona uso na ia vaai i le la, masina ma fetu e sefulutasi o ifo atu ia te ia (1. Mose 37,9).

O ata i le miti a Iosefa e manino lava le fesootai ma tagata o lona aiga. O i latou ia o le tamā o Iosefa o Isaraelu (la), o lona tinā o Rasela (masina) ma ona uso e toʻasefulutasi (fetu, vaai. 1. Mose 37,10). I lenei tulaga, o Iosefa o le uso lona sefululua po o le "fetu". Na avea atalii e toʻasefulu lua o Isaraelu ma ituaiga e toʻatele ma tuputupu aʻe ma avea ma nuu na avea ma tagata filifilia o le Atua.4,2).

O le Faaaliga 12 ua matua suia ai elemene o le miti a Iosefa. Ua ia toe faauigaina e faatatau i le Isaraelu faaleagaga—le ekalesia po o le faapotopotoga o tagata o le Atua (Kalatia 6,16).

I le Faaaliga, o ituaiga e sefululua e le o faasino ia Isaraelu anamua, ae o loo faatusa i le ekalesia atoa (7,1-8th). O le fafine o loo faaofuina i le la e mafai ona faatusa i le Ekalesia o le tamaitai faaipoipo pupula a Keriso (2. Korinito 11,2). O le masina i lalo o vae o le fafine ma le pale i luga o lona ulu e mafai ona faatusa i lona manumalo e ala ia Keriso.

E tusa ai ma lenei faʻatusa, o le "fafine" o le Faʻaaliga 12, o loʻo fai ma sui o le ekalesia mama a le Atua. Fai mai le tagata poto o le Tusi Paʻia o M. Eugene Boring: lea e fai ma sui o le Mesia na aumaia i luma ”(Faamatalaina o uiga: O se Tusi Faʻamatalaga a le Tusi Paia mo le Aʻoaʻoina ma le Talaʻiina,“ Faʻaaliga, ”i. 152).

I le Feagaiga Fou ua ta'ua le ekalesia o Isaraelu faaleagaga, Siona ma le “tina” (Kalatia 4,26; 6,16; Efeso 5,23-24; 30–32; Eperu 12,22). O Siona-Ierusalema o le tina sili lea o le nuu o Isaraelu (Isaia 54,1). O le upu faatusa na aveina atu i le Feagaiga Fou ma faatatau i le Ekalesia (Kalatia 4,26).

O loo vaaia e nisi tagata fai faamatalaga i le faatusa o le fafine o le Faaaliga 12,1-3 e iai lona uiga lautele. O le ata, latou te fai mai, o se toe faauigaina o talitonuga faa-Iutaia e uiga i le Mesia ma talafatu faapaupau togiola e faatatau i le aafiaga o Keriso. Ua faapea mai M. Eugene Boring: “O le fafine e lē o Maria, po o Isaraelu, po o le Ekalesia, ae e itiiti ifo ma sili atu i nei mea uma. O ata na faaaogā e Ioane e aumaia faatasi ai le tele o elemene: o le faatusa o talatuu faapaupau o le Tupu Tamaitai o le Lagi; mai le tala ia Eva, le tina o tagata ola uma, mai le uluai tusi a Mose, o lana "fanau" na solia le ulu o le gata tuai (1. Tunau 3,1-6); o Isaraelu, o le na sao mai le tarako / Farao i apaau aeto i le toafa (2. Mose 19,4; Salamo 74,12-15); ma Siona, o le 'tina' o le nuu o le Atua i augatupulaga uma, o Isaraelu ma le Ekalesia” (i. 152).

Faatasi ai ma lena i le mafaufau, o nisi faamatalaupu o le Tusi Paia o le a vaʻai i faʻamatalaga i lenei vaega o talaʻaga faʻapaupau eseese faʻapea foi ma le tala i le miti a Iosefa i le Feagaiga Tuai. I tala faa-Eleni, o le maʻitaga fafine Leto o loʻo tuliloaina e le tarako python. Na sola i le motu na fanaua ai Apollo, o le na fasiotia mulimuli ane le tarako. Toetoe lava aganuu Metitirani uma na i ai ni faʻamatalaga o lenei tala faʻafagogo taua lea na osofaʻia ai e le sauʻai le siamupini.

O le Faʻaaliga foliga o le cosmic fafine faʻailogaina uma nei talafatu e pepelo. Fai mai e leai se tasi o nei tala malamalama o Iesu o le Faʻaola ma o le Ekalesia fausiaina tagata o le Atua. O Keriso o le Alo na te fasiotia le tarako, ae le o Apolo. O le Ekalesia o le tina ma o ia e afio mai i ai le Mesia; E leʻo Leto le tina. O le atua fafine Roma - o le faʻatusa o le Emepaea o Roma - o se ituaiga o fafine talitane faʻalelalolagi faʻalelalolagi, Papelonia le Aai Tele. O le masiofo moni o le lagi o Siona, e aofia ai le ekalesia poʻo tagata o le Atua.

O le mea lea o le faʻaaliga i le tala i fafine faʻaali tuai talitonuga faaupufai-lotu. Fai mai le tagata poto i le Tusi Paia i Peretania, GR Beasley-Murray, o le faaaogaina e Ioane o le talafatu a Apollo "o se faataitaiga ofoofogia o le fesootai o le talitonuga faa-kerisiano e ala i se faailoga lauiloa faavaomalo" (The New Century Bible Commentary, "Revelation," p. 192).

Faʻaalia foi faʻaaliga o Iesu o le Faʻaola o le Ekalesia - le Mesia ua leva ona faʻatali i ai. Faʻatasi ai ma lenei, o le tusi faʻamatalaina uiga o faʻailoga o le Feagaiga Tuai i se faʻamatalaga mautinoa. Na faamatala e BR Beasley-Murray e faapea: "I le faaaogaina ai o lenei auala faaupuga, na taʻua ai e John i le tasi mea le faataunuuina o le faamoemoe faapaupau ma le folafolaga o le Feagaiga Tuai ia Keriso o le Talalelei. E leai lava se isi Faaola, na o Iesu ”(i. 196).

O le Faaaliga 12 o loo faaalia ai foi le tetee autu a le Ekalesia. O ia o le tarako mūmū mata'utia e fitu ona ulu, seu e sefulu ma palealii e fitu i lona ulu. Ua faailoa manino mai e le Faaaliga le tarako po o le sauʻai—o “le gata tuai, ua taʻua o le Tiapolo po o Satani, o lē ua faasesēina le lalolagi uma.” ( Kene.2,9 ma le 20,2).

O le sui faalelalolagi a Satani [sui]—le manu feʻai mai le sami—e fitu foʻi ona ulu ma seu e sefulu, ma e mūmū foʻi lona lanu.3,1 ma le 17,3). Ua atagia mai uiga o Satani i ona sui faalelalolagi. Ua faatusaina e le tarako le leaga. Talu ai o talatuu anamua sa tele mau faasino i tarako, semanū na iloa ai e le ʻaufaalogologo a Ioane o le tarako mai le Faaaliga 13 o se fili o le lagi.

E lē o manino mai le mea o loo faaata mai e ulu e fitu o le tarako. Peitaʻi, talu ai o loo faaaogā e Ioane le numera fitu e fai ma faailoga o le atoatoa, atonu e taʻu mai ai e lenei mea le natura aoao o le mana o Satani, ma o loo ia faatinoina atoatoa mea leaga uma iā te ia lava. O le tarako foi e fitu tiara, po o palealii, i ona ulu. E mafai ona fai ma sui o le tuuaʻiga lē tonu a Satani faasaga iā Keriso. I le avea ai ma Alii o Alii, o Iesu e ona palealii uma o le pule. O ia o le a faapaleina i palealii e tele9,12.16).

Ua tatou aʻoaʻoina ai o le tarako “na tafiesea lona tolu o vaega o fetu o le lagi ma lafo i le lalolagi.” ( Kene.2,4). O lenei vaega o loo faaaogaina i le tele o taimi i le Tusi o Faaaliga. Masalo e tatau ona tatou malamalama i lenei faaupuga o se vaega toalaiti taua.

Tatou te maua foi se talaaga puupuu o le “tama” a le fafine, o se faasinoga ia Iesu (Kene.2,5). O le Faaaliga iinei o loo faamatalaina ai le tala i le mea na tupu ia Keriso ma o loo ta'ua ai le taumafaiga le manuia a Satani e taofia le fuafuaga a le Atua.

Na taumafai le tarako e fasioti pe “ai” le tama a le fafine i le taimi na fanau ai. O se fa'aaliga lea o se tulaga fa'asolopito. Ina ua faalogo Herota ua fanau mai le Mesia Iutaia i Peteleema, ona ia fasiotia lea o tama meamea uma i le aai, semanu e oo atu ai i le oti o le Pepe o Iesu (Mataio. 2,16). O le mea moni, na sola Iesu ma ona mātua i Aikupito. Ua taʻu mai e le Faaaliga ia i tatou e moni lava o Satani sa i tua o le taumafaiga e fasioti Iesu - "'ai" ia te ia.

E talitonu nisi tagata fai faamatalaga o le taumafaiga a Satani e “ai” le tama a le fafine, o lana faaosoosoga foʻi lea iā Iesu (Mataio. 4,1-11), o lona faanenefuina o le savali o le talalelei (Mataio 13,39) ma le faaosoina o le faasatauroga o Keriso (Ioane 13,2). I le fasiotia o Iesu i luga o le faasatauroga, atonu na manatu le tiapolo ua manumalo o ia i le Mesia. O le mea moni, o le maliu lava o Iesu na faasaoina ai le lalolagi ma faamaufaailogaina ai le iʻuga o le tiapolo2,31; 14,30; 16,11; Kolose 2,15; Eperu 2,14).

E ala i lona maliu ma lona toetu, na “aveina aʻe ai i le Atua ma lona nofoālii” Iesu, le tama a fafine.2,5). O lona uiga, na toe faatuina o ia i le tino ola pea. Na siitia e le Atua le Keriso faamamaluina i se tulaga pule aoao (Filipi 2,9-11). Ua faamoemoe e “fafaga tagata uma i le tootoo uʻamea” (12,5). O le a ia fafagaina tagata i le pule alofa ae atoatoa. O upu nei – “pule i tagata uma” – e iloa manino mai ai po o ai e faasino i ai le faailoga a le tamaitiiti. O ia o le Mesia faauuina a le Atua, ua filifilia e pule i le lalolagi uma i le malo o le Atua (Sala 2,9; toe 19,15).


pdfIesu ma le Ekalesia i le Faʻaaliga 12