E i ai le mana i upu

419 upu i ai le manaOu te le manatuaina le igoa o le ata. Ou te le manatuaina le taupulepulega poʻo igoa o tagata faʻatino. Ae ou te manatuaina se vaaiga faapitoa. O le toa na sola ese mai le toagalauapiga o le taua ma, na matua tuliloa e fitafita, ma sola i se nuu lata ane.

I le fia maua o se nofoaga e lafi ai, na iu ai ina oso o ia i totonu o se fale faafiafia tumu ma maua ai se nofoa i totonu. Peitaʻi e leʻi umi ae iloa e leoleo e toʻafā pe toʻalima leoleo o loo osofaʻia le fale mataaga ma amata ona pupuni le faitotoʻa. Sa tamo'e lona mafaufau. O le a se mea e mafai ona ia faia? E leai se isi auala e alu ese ai ma na ia iloa o le a faigofie ona iloa o ia pe a tuua e le au maimoa le fale faafiafia. Na faafuasei lava ona oo mai se manatu ia te ia. Na oso i luga i totonu o le fale mataaga e le pogisa ma alaga, "Afi! Afi!" Afi! Afi!” Na fefefe le motu o tagata ma faanatinati atu i fafo. I le faʻaaogaina o le avanoa, na fefiloi ai le toa ma le motu o tagata o loʻo fetaomi ma see atu i tua atu o leoleo ma mou atu i le po. Ou te manatua lenei vaaiga mo se mafuaaga taua e tasi: o upu e i ai le mana. I lenei mea mataʻutia na tupu, o se upu itiiti e tasi na mafua ai ona fefefe le toatele o tagata ma sosola mo o latou ola!

Le Tusi o Faataoto (18,21) ua aʻoaʻoina ai i tatou o upu e iai le mana e aumaia ai le ola po o le oti. O upu e le lelei ona filifilia e mafai ona tiga, fasiotia ai le naunautai, ma taofia ai tagata. O upu filifilia lelei e mafai ona faamaloloina, faamalosiau, ma ofoina atu le faamoemoe. I aso sili ona pogisa o le 2. I le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o upu filifilia ma le ofoofogia a Winston Churchill na maua ai le lototele i tagata ma toe faʻafoʻisia le tutumau o tagata Peretania na faʻafefe. Fai mai na ia fa'agaoioia le gagana Peretania ma auina atu i le taua. O le malosi lena o le malosi o upu. E mafai ona e suia olaga.

O lenei mea e tatau ona tatou taofi ma mafaufau. Afai e tele le mana o a tatou upu faaletagata, e le sili ea le afioga a le Atua? Ua faailoa mai e le tusi i tagata Eperu “o loo ola ma malosi le afioga a le Atua.” (Eperu 4,12). E i ai se uiga fa'amalosi. E iai le malosi. E tutupu ai mea. E ausia ai mea e le mafai e se tasi ona faia. E le na o le logoina, e ausia ai mea. Ina ua faaosoosoina Iesu e Satani i le toafa, na Ia filifilia na o le tasi le auupega e tau ai ma tetee atu ai ia Satani: “Ua tusia; ua tusia; ua tusia,” na tali atu ai Iesu—ona sola ese ai lea o Satani! E malosi Satani, ae e sili atu le malosi o le Tusi Paia.

Le malosiaga e suia ai matou

Ae le gata ina faia e le afioga a le Atua mea, e suia ai foi i tatou. Na tusia le Tusi Paia e lē mo a tatou faamatalaga ae mo lo tatou suiga. O tala fou e mafai ona fa'ailoa mai ia i tatou. O tala fou e mafai ona musuia ai i tatou. E mafai ona faafiafiaina i tatou e solo. Ae ua na o le Afioga malosi a le Atua e mafai ona suia ai i tatou. O le taimi lava e maua ai, ona amata loa lea ona galue le afioga a le Atua i totonu ia i tatou ma avea ma malosiaga ola io tatou olaga. Ua amata ona suia a tatou amio ma tatou fua mai (2. Timoteo 3,15-17; 1. Pita 2,2). E faapena le mana o le Afioga a le Atua.

Pe e faateʻia ai i tatou? E le o le taimi tatou te i ai 2. Timoteo 3,16 faitau: “Auā o Tusitusiga Paia uma lava na faagaeeina e le Atua”, (“Na mānavaina e le Atua” o le faaliliuga tonu lea o le gagana Eleni). O nei upu e le na o ni upu a tagata. E paia i latou. O afioga ia a le Atua e tasi o lē na foafoaina le atulaulau ma faatumauina mea uma i lana afioga mamana (Eperu 11,3; 1,3). Ae na te le tuua na o i tatou i lana afioga a o alu atu o ia ma faia se isi mea. O loo ola Lana afioga!

“E pei o le fatu o loo i ai le afe o vaomatua, e faapena foi ona taoto le Afioga a le Atua i itulau o le Tusi Paia e pei o se fatu ua tulemoe i le silo, na o le faatalitali i se lulu toaga e lulu le fatu, ma se loto lafulemu e totogo mai e maua. o ia” ( The Preeminent Person of Christ: A Study of Hebrews by Charles Swindol, p. 73).

O loʻo tautala pea o ia e ala i le tautala i upu

Aua la neʻi e faia se mea sese o le naʻo le faitauga o le Tusi Paia ona e tatau ona pe ona o le mea saʻo e fai. Aua le faitauina i se auala faʻapitoa. Aua neʻi e faitauina aua e te talitonu o le afioga a le Atua. Ae vaʻai i le Tusi Paia o le Upu a le Atua o loʻo fetalai mai ai ia te oe i aso nei. I nisi upu, o loʻo tautala pea e ala i mea na ia fai mai ai. E faʻapefea ona tatou saunia o tatou loto ina ia fanafanau e talia lana afioga mamana?

Ioe, e ala i suʻesuʻega faale-Tusi Paia ma le tatalo. I le Isaia 55,11 ua faapea mai: “...e faapea foi le upu e alu atu ai lo’u gutu, E le toe foi fua mai ia te au, a e faia le mea ou te loto i ai, e manuia foi i le mea ou te auina atu ai.” Ioane. Ua faamatala mai e Stott le tala i se faifeʻau femalagaaʻi na ui atu i le saogalemu i se malaevaalele. O le mea lea a'o le'i faia ni fa'amatalaga fa'aeletonika ma sa su'e e le leoleo leoleo lana taga. Na ia tau atu i se pusa pepa malo uliuli o loo iai le Tusi Paia a le tagata talaʻi ma sa fia iloa mea o iai. "O le a le mea o loʻo i totonu o lena pusa?" na ia fesili masalosalo ai, ma maua ai le tali faʻateʻia, "Dynamite!" (Between Two Worlds: John Stott)

Maʻeu se faʻamatalaga talafeagai o le Afioga a le Atua - o se mana, o se malosi pa - e mafai ona "faʻaumatia" masaniga tuai, faʻalavelave talitonuga sese, faʻamumuina le tuutoina fou, ma faʻasaʻoloto le malosi e faʻamalolo ai o tatou olaga. Pe le o se mafuaaga malosi ea lena e faitau ai le Tusi Paia ina ia suia?

saunia e Gordon Green


pdfE i ai le mana i upu