O le a le lotu?

Fai mai le Tusi Paia: O ai e talitonu ia Keriso e avea ma vaega o le ekalesia poʻo le nuu.
O le a lea, ekalesia, le faʻapotopotoga? Faʻafefea ona faʻatulagaina? O le a le uiga?

Fausia e Iesu lana ekalesia

Na fetalai Iesu: Ou te manao e fausia laʻu ekalesia (Mataio 16,18). E taua le Ekalesia ia te ia - sa ia alofa tele ia te ia o lea na ia tuuina atu ai lona ola mo ia (Efeso 5,25). Afai tatou te mafaufau e pei o ia, o le a tatou alolofa foi i le Ekalesia ma tuuina atu i tatou lava ia te ia. O le Ekalesia po o le nuu ua faaliliuina mai le gagana Eleni ekklesia, o lona uiga o le faapotopotoga. I le Galuega 19,39-40 o le upu o loo faaaogaina i le uiga o se faapotopotoina masani o tagata. Ae peitai, mo le Kerisiano, o le ekalesia ua i ai se uiga faapitoa: o i latou uma e talitonu ia Iesu Keriso.

I le taimi muamua na ia faaaogāina ai le upu, na tusi ai Luka: “Ona matuā fefefe ai lea o le nuu uma ...” ( Galuega a le ʻau Aposetolo. 5,11). Na te le tau faamatalaina le uiga o le upu; ua uma ona iloa e ana au faitau. O lona uiga o Kerisiano uma, e lē na o ē na faapotopoto i lenei nofoaga i lenā taimi. O le “Ekalesia” o lona uiga o le ekalesia, o lona uiga o soo uma o Keriso. O se nuu o tagata, ae le o se fale.

E lē gata i lea, o loo faasino atu foʻi le nuu i faapotopotoga a Kerisiano i lea vaipanoa. Na tusi Paulo “i le ekalesia a le Atua i Korinito” (1. Korinito 1,2); o loo ia tautala e uiga i “ekalesia uma a Keriso” (Roma 4,16). Ae na ia faaaogāina foʻi le upu e avea o se igoa tuufaatasi mo le faapotopotoga o tagata talitonu uma ina ua ia faapea mai “Na alofa Keriso i le ekalesia, ma foaʻi atu e ia o ia lava e sui ai.” (Efeso 5,25).

E tele tulaga o iai le lotu. I le tasi tulaga o loʻo i ai le lautele o le afioʻaga poʻo le ekalesia, lea e aofia ai tagata uma i le lalolagi o loʻo taʻua Iesu Keriso o le Alii ma le Faʻaola. O le lotoifale nuu, o le nuu i le vaapiapi lagona, vaega faaitulagi o tagata e masani ona feiloai, i luga o se eseʻese tulaga. I le ogatotonu tulaga o le aulotu poʻo le taʻutaʻu atu, o lona uiga, kulupu o aulotu e galulue faʻatasi i luga o le tutusa talaʻaga ma talitonuga faʻavae.

O ekalesia i le lotoifale e iai taimi e aofia ai tagata le talitonu - tagata o aiga latou te le taʻutaʻu Iesu o le Faʻaola ae auai ile olaga lotu. O tagata e talitonu o latou o kerisiano ae o loʻo latou faʻavalea i latou lava e mafai foi ona auai i lenei vaega. O mea na tutupu na faʻaalia ai o nisi o latou na mulimuli ane taʻutino mai e leʻo ni Kerisiano moni.

Aisea tatou te manaʻomia ai le lotu

E toatele tagata latou te faamatalaina i latou lava o ni tagata talitonu ia Keriso, ae le mananao e auai i se lotu. O lenei foi, e tatau ona taʻua o le tuʻu leaga. Ua faaalia i le Feagaiga Fou o le tulaga masani o tagata talitonu e auai i se faapotopotoga (Eperu 10,25).

Ua toe valaauina e Paulo Kerisiano ina ia avea le tasi ma le isi, ma ia galulue le tasi i le isi, ia auauna le tasi i le isi, ia lotogatasi (Roma 1).2,10; 15,7; 1. Korinito 12,25; Kalatia 5,13; Efeso 4,32; Filipi 2,3; Kolose 3,13;1 Tesa 5,13). O le mulimuli i lenei apili e lelei ma le le mafai e le tagata nofo toatasi e le manaʻo e vavalalata ma isi tagata talitonu.

E mafai e se ekalesia ona aumaia ia i tatou se lagona o le auai, o se lagona o le faʻatasia faʻakerisiano. E mafai ona aumaia ia tatou se laʻasaga maualalo o le puipuiga faʻaleagaga ina ia tatou le leiloa e ala i aitia ese. E mafai e se ekalesia ona aumaia ia i tatou se faigauo, faaaumea, faamalosiauga. E mafai ona aʻoaʻoina ai i tatou i mea tatou te le aʻoaʻoina e tatou lava. E mafai ona fesoasoani e tausi a tatou fanau, e mafai foi ona fesoasoani ia tatou "auauna i le Atua" sili atu le lelei, e mafai ai ona aumaia ia i tatou avanoa mo auaunaga lautele tatou te ola aʻe ai, e masani ona faia i ni auala e leʻi fuafuaina

I se tulaga lautele e mafai ona faapea: O tupe mama e maua mai e se nuu e tusa ma le tautinoga tatou te teu faafaigaluega. Ae masalo o le mafuaaga sili ona taua mo le tagata talitonu e auai i se faapotopotoga o le: E manaomia i tatou e le ekalesia. Ua tuuina mai e le Atua meaalofa eseese i tagata talitonu taitoatasi ma e finagalo ia tatou galulue faatasi “mo le manuia o tagata uma” (1. Korinito 12,4-7). Afai e na o se vaega o le aufaigaluega e o mai mo le galuega, e le o se mea e ofo ai e le o faia e le ekalesia le tele o mea o loʻo faʻamoemoeina pe tatou te le o soifua maloloina e pei ona faʻamoemoeina. Ae paga lea, o nisi e sili atu ona faigofie le faitio nai lo le fesoasoani.

E manaomia e le ekalesia o tatou taimi, o tatou tomai, o a tatou meaalofa. Na te manaʻomia tagata e mafai ona ia faʻalagolago i ai - na te manaʻomia la tatou tautinoga. Na valaau atu Iesu i tagata faigaluega e tatalo (Mata 9,38). E finagalo o Ia ia tofu i tatou uma ma le tuuina atu o se lima ae le na o le taaalo i se tagata matamata. Po o ai lava e fia avea ma Kerisiano e aunoa ma se ekalesia e le faaaogaina lona malosi e pei ona tatau ona tatou faaaogaina e tusa ai ma le Tusi Paia, o le fesoasoani lea. O le Ekalesia o se “nuu felagolagomai” ma e tatau ona tatou fesoasoani le tasi i le isi ma le iloaina e ono oo mai le aso (ioe, ua oo mai), tatou te manaomia le fesoasoani ia i tatou lava.

Lotu / faʻapotopotoga: ata ma faʻatusa

E eseese auala e talanoa ai le ekalesia: tagata o le Atua, aiga o le Atua, faatoanofotane a Keriso. O i tatou o se fale, o se malumalu, o se tino. Sa taʻua i tatou e Iesu o ni mamoe, o se fanua, o se tovine. O nei faʻailoga taʻitasi o loʻo faʻailoa mai ai se itu eseʻese o le Ekalesia.

E tele faataoto o le malo mai le fofoga o Iesu o loo tautala foi i le ekalesia. E pei o le fatu o le sinapi, sa amata laiti le Ekalesia ma tupu (Mataio 13,31-32). O le ekalesia e pei o se fanua e ola ai vao leaga ma saito (fuaiupu 24-30). E pei o se upega e maua ai iʻa lelei ma iʻa leaga (fuaiupu 47-50). E pei o se tovine e galulue ai nisi i itula uumi ae o nisi e na o sina taimi puupuu (Mataio 20,1:16–2). Ua pei o ia o auauna ua tuuina atu i ai e lo latou matai tupe, ma ua tuu atu i ai se vaega lelei ma se vaega leaga (Mataio ).5,14-30). Na taʻua e Iesu o ia lava o le leoleo mamoe ma le lafu mamoe a ona soo (Mataio 26,31); o lana galuega o le sailia lea o mamoe ua leiloa (Mataio 18,11-14). Ua ia faamatalaina ona tagata talitonu o ni mamoe e tatau ona fafagaina ma tausia1,15-17). Na faaaogā foʻi e Paulo ma Peteru lenei faailoga ma faapea mai e tatau i taʻitaʻi lotu ona “fafaga le lafu” ( Galuega 20,28:1; ​​Peteru . 5,2).

O i tatou o “le fale o le Atua”, o le tusi lea a Paulo i totonu 1. Korinito 3,9. O le faavae o Keriso (fuaiupu 11), o loo i ai le fausaga o le tagata. Ua taʻua i tatou e Peteru o “maa ola, ua fausia e fai ma fale faaleagaga.” (1 Peteru 2,5). Ua atiina aʻe faatasi i tatou “i le afioaga o le Atua i le Agaga.” (Efeso 2,22). O i tatou o le malumalu o le Atua, o le malumalu o le Agaga Paia (1. Korinito 3,17;6,19). E moni e mafai ona tapuai i le Atua i soo se nofoaga; ae o le ekalesia o loo i ai le viiga o lona uiga autu.

O i tatou o “tagata o le Atua,” o le tala lea ia i tatou 1. Pita 2,10. O i tatou le tagata sa tatau ona i ai le nuu o Isaraelu: “o le tupulaga ua filifilia, o le faitaulaga tupu, o le nuu paia, o le nuu” (fuaiupu 9; tagai i le Esoto 2).9,6). O i tatou o le Atua auā na faatauina i tatou e Keriso i lona toto (Faaaliga 5,9). O i tatou o fanau a le Atua, o ia o lo tatou tamā (Efeso 3,15). Ua tatou maua se talatuu maoae o tamaiti ma o le taui ua faamoemoe tatou te faafiafiaina o ia ma ola e tusa ai ma lona suafa.

Ua taʻua foi i tatou e le mau o le Faʻaipoipo a Keriso - o se faaupuga e faʻafesagaʻi ma le tele o le alofa o Keriso ia te i tatou, ma le loloto o suiga ua faia ia i tatou, ina ia tatou maua ai se tatou sootaga vavalalata ma le Alo o le Atua. I nisi o ana talafaatusa, na valaaulia ai e Iesu tagata i le taumafataga o le faaipoipoga; o iinei ua valaʻaulia ai i tatou e avea ma teine ​​faʻaipoipo.

“Ia tatou olioli ma fiafia, ma ia faamamaluina o ia; auā ‘ua o‘o mai le tausama‘aga a le Tama‘i Mamoe, ‘ua saunia fo‘i e lana fa‘ato‘ānofotane.” (Faaaliga 19,7). E faapefea ona tatou “saunia” i tatou lava? E ala i se meaalofa: “Ua tuuina atu foi ia te ia e ofu i le ie lino matagofie ma le mama” (fuaiupu 8). Ua faamamāina i tatou e Keriso “e ala i le taʻele o le vai i le Upu.” (Efeso 5,26). Na te tuuina atu le ekalesia i ona luma ina ua uma ona faamamaluina ma le le pona, ma le paia ma le le pona (f.27). E galue o Ia i totonu ia i tatou.

Galulue faʻatasi

O le faʻailoga e sili ona faʻaalia ai le amio a le aulotu i le tasi ma le isi, o le tino. “A o outou o le tino o Keriso,” o le tusi lea a Paulo, “ma o outou taʻitoʻatasi ma ona itutino” (1. Korinito 12,27). O Iesu Keriso “o le ulu o le tino, o le ekalesia lea.” (Kolose 1,18), ma o i tatou uma o itutino o le tino. A tatou autasi ma Keriso, ua tatou autasi foi le tasi i le isi, ma ua tatou - i le uiga moni lava - ua tuuto atu le tasi i le isi. E leai se tasi e mafai ona faapea mai, "Ou te le manaomia oe" (1. Korinito 12,21), e leai se tasi e mafai ona fai mai e leai so latou mea e fai i le ekalesia (f.18). E tufa e le Atua a tatou meaalofa ina ia tatou galulue faatasi mo le manuia o le tasi ma le isi ma ia mafai ai ona tatou fesoasoani ma maua le fesoasoani i le galulue faatasi. E tatau ona “leai se fevaevaeaiga” i le tino (f.25). E masani ona finau Paulo e tetee i le agaga o pati; o lē na te lūlūina le femisaa‘i, e tatau ‘ona tulia o ia i le ekalesia (Roma 16,17; Tito 3,10-11). Ua faatagaina e le Atua le ekalesia ia “tuputupu i itu uma” e ala i le “felagolagomai o itu tino taitasi e tusa ma le fua o lona malosi.” (Efeso 4,16). Ae paga lea ua vaevaeina le lalolagi Kerisiano i ni lotu, lea e le masani ai ona femisaa’i le tasi i le isi. E lei atoatoa le ekalesia ona e leai se tasi o ona tagata e atoatoa. Ae ui i lea: E finagalo Keriso i se ekalesia autasi (Ioane 17,21). E le fa'apea o se tu'ufa'atasiga fa'alapotopotoga, ae e mana'omia ai se fa'amoemoe masani. E faatoa maua le lotogatasi moni e ala i le tauivi mo le latalata atili atu ia Keriso, talai atu o le talalelei a Keriso, ma ola e tusa ai ma ana mataupu faavae. O le sini o le faasalalau atu lea o ia, ae le o i tatou lava.Ae peitai, o le i ai o lotu eseese e iai foi se aoga: e ala i auala eseese, e oo atu ai le savali a Keriso i le toatele o tagata i se auala latou te malamalama ai.

faalapotopotoga

E tolu ituaiga faʻavae o ekalesia faʻavae ma faʻavae i totonu o le lalolagi kerisiano: hierarchical, temokalasi ma sui. E taʻua i latou o epikopo, potopotoga ma faifeau faamisiona.

E tofu lava ituaiga faʻavae ma ona ituaiga eseese, ae o le faʻavae o le faʻataʻitaʻiga a le epikopo o lona uiga o le faifeau e iai lona malosiʻaga e faʻatulaga ai mataupu faʻavae a le ekalesia ma faʻauʻu ai faifeau. I totonu o le faʻapotopotoga aulotu, o ekalesia lava latou na te iloiloina nei mea taua e lua .. I le pulega faʻa-ekalesia, e vaevaeina le pule i le va o lotu ma ekalesia. e filifilia toeaina ma tuʻuina iai agavaʻa.

E le o ta'u maia e le Feagaiga Fou se faapotopotoga faapitoa po o se fausaga o le ekalesia. O loo taʻua ai ovasia (epikopo), toeaina ma leoleo mamoe (faifeʻau), e ui o nei taʻu aloaʻia e foliga mai e fesuisuiaʻi. Ua poloaʻia e Peteru toeaina ina ia faia ni leoleo mamoe ma ovasia: “Ia outou leoleo i le lafu mamoe, ia leoleo i latou.” ( 1 Peteru 5,1-2). I se tulaga talitutusa, na avatu ai e Paulo faatonuga lava e tasi i toeaina ( Galuega 20,17:28, ).

O le ekalesia i Ierusalema sa taitaia e se vaega o toeaina; le aulotu i Filipi o epikopo (Galuega 15,1-2; Filipi 1,1). Na tuua e Paulo ia Tito i Kereta, ina ia tofia ni toeaina i inā; na ia tusia se fuaiupu e tasi e uiga i toeaina ma nisi e uiga i epikopo, e pei o ni faaupuga tutusa mo aufono a le aulotu (Tito 1,5-9). I le Tusi i Eperu (13,7, Quantity and Elberfeld Bible) o taʻitaʻi o le alalafaga ua naʻo le taʻua o "taʻitaʻi". I le taimi lea ua faaliliu e Luteru le “Führer” i le “Faia’oga”, o se faaupuga e aliali soo mai (1. Korinito 12,29; Iakopo 3,1). O le kalama o Efeso 4,11 ua faailoa mai ai o “leoleo mamoe” ma “a’oa’o” e tutusa lava le vaega. O se tasi o agavaa autū o faifeʻau i le lotu e tatau ona latou “... mafai ona aʻoaʻo atu i isi” (2 Timo.2,2).

O le fa'asologa masani o le: na tofia ta'ita'i o nu'u. Sa iai se vaega fa'apitoa o fa'alapotopotoga fa'alaua'itele, e ui o fa'alupega aloa'ia sa'o e tulaga lua. Sa manaomia ona faaalia e le au paia le faaaloalo ma le usiusitai i taitai (1Tesa 5,12; 1. Timoteo 5,17; Eperu 13,17).

‘Āfai fo‘i ‘ua sesē le pule a le toeaina, e lē tatau ‘ona usiusita‘i le ekalesia; ae o le mea masani lava sa faamoemoe e lagolagoina e le ekalesia le toeaina. O le ā e faia e toeaina? O oe o lo'o pule i le nu'u (1. Timoteo 5,17). Latou te leoleoina le lafu, latou te taʻitaʻia i faʻataʻitaʻiga ma aʻoaʻoga. Latou te leoleoina le lafu (Galuega 20,28:1). E le tatau ona latou pule faapolotiki, ae auauna atu ( Peteru 5,23), “Ina ia saunia le au paia mo le galuega o le auauna atu. O le mea lea e fausia ai le tino o Keriso.” (Efeso 4,12E faapefea ona maumauaʻi toeaina? I nisi o tulaga tatou te maua ai faamatalaga: Ua tofia e Paulo toeaina (Galuega 14,23), ua manatu ua tofia e Timoteo epikopo (1. Timoteo 3,1-7), ma faatagaina Tito e tofia toeaina (Tito 1,5). I so'o se tulaga, sa i ai se fa'atonuga i nei tulaga. E tatou te lē maua ni faaaʻoaʻoga i le auala e filifili ai e se faapotopotoga ona lava toeaina.

Tiakono

Peitaʻi, ua tatou vaaia i le Galuega 6,1-6, pe fa'afefea ona filifilia e le nu'u tagata e ta'ua o tagata matitiva. Na filifilia nei tamāloloa e tufa atu meaʻai iā i latou o loo manaʻomia le fesoasoani, ona tofia lea o i latou e le ʻauaposetolo i nei tofiga. O lea na mafai ai e le au aposetolo ona taulai atu i le galuega faaleagaga, ma sa faia foi le galuega faaletino (f.2). O lenei eseesega i le va o galuega faaleagaga ma le faaletino o le ekalesia e mafai foi ona maua i 1. Pita 4,10-11.

O tagata ofisa mo galuega tusilima e masani ona taʻua o tiakono, mai le gagana Eleni diakoneo, e auauna atu. I le mataupu faavae, o tagata uma ma taitai e tatau ona "auauna", ae sa i ai sui eseese mo le tautuaina o galuega i se uiga vaapiapi. O tiakono fafine o loʻo taʻua foi i se nofoaga e tasi (Roma 16,1).

Ua tuuina atu e Paulo ia Timoteo le tele o uiga e tatau ona iai i le tiakono (1 Timo3,8-12), e aunoa ma le taʻua tonu po o le ā le latou auaunaga. O le i'uga, e 'ese'ese 'aulotu e tu'u atu ai i tiakono galuega eseese, e amata mai lava i le 'autala'i i le hall se'ia o'o i fa'amaumauga tau tupe.O le mea taua mo tofiga ta'ita'i e le o le igoa, e le o lo latou fausaga, po'o le ala e fa'atumuina ai. O lo latou uiga ma le faamoemoega e taua: ia fesoasoani i tagata o le Atua i lo latou matutua “ia oo i le atoatoa o le tumu o Keriso” (Efeso 4,13).

Lagona o le nuu

Na fausia e Keriso lana ekalesia, na ia tuuina atu meaalofa ma le taitaiga i ona tagata, ma na ia tuuina mai ia i tatou le galuega. O se tasi o faʻamoemoega autu o le faʻalapotopotoga faʻalelotu o le tapuaʻiga, faʻalotu. Ua valaauina i tatou e le Atua “ina ia outou folafola atu le manuia o lē na valaauina outou mai le pouliuli i lona malamalama ofoofogia.” (1 Peteru 2,9). O loo saʻilia e le Atua tagata e tapuaʻi iā te ia (Ioane 4,23) o ē alolofa iā te ia e sili atu i se isi lava mea (Mata 4,10). O mea tatou te faia, pe o ni tagata taʻitoʻatasi poʻo se faʻalapotopotoga, e tatau ona faia i taimi uma mo lona mamalu (1. Korinito 10,31). E tatau ona tatou “avatu le viiga i le Atua i aso uma lava.” (Eperu 13,15).

Ua poloaʻia i tatou: “Ia fefaalaeiauaʻi i salāmo, ma viiga, ma pese faaleagaga.” (Efeso 5,19). A tatou potopoto o se ekalesia, tatou te pepese i viiga o le Atua, tatalo ia te Ia, ma faalogo i Lana afioga. O ituaiga ia o tapuaiga. E faapea foi le talisuaga, e faapea foi le papatisoga, e faapea foi le usiusitai.

O le isi faamoemoega o le ekalesia o le aoao atu. O le fatu lea o le poloaiga: “Ia outou aoao atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai ia te outou.” ( Mataio 2 Kori.8,20). E tatau i taitai o le Ekalesia ona aoao atu, ma e tatau i tagata taitoatasi ona aoao atu i isi (Kolose 3,16). E tatau ona tatou apoapoai atu le tasi i le isi (1. Korinito 14,31; 1Tesa 5,11; Eperu 10,25). O vaega laiti o le nofoaga sili lea mo lenei felagolagomai ma aoaoga.

Fai mai Paulo o i latou o e saili i meaalofa a le Agaga e tatau ona saili e atiina ae le ekalesia (1. Korinito 14,12). O le sini o le: faagaeetia, apoapoai, faamalosi, faamafanafana (fuaiupu 3). O mea uma lava e tutupu i totonu o le aulotu, ua fai mai e faagaeeina ai le ekalesia (f.26). E tatau ona avea i tatou ma soo, o tagata e iloa ma faaaoga le afioga a le Atua. Na viia uluaʻi Kerisiano ona o le “tumau” i le “tumau” i aʻoaʻoga a le ʻauaposetolo ma le nuu ma le tofitofi o areto ma le tatalo “(Galuega a le ʻau Aposetolo. 2,42).

O le uiga autu lona tolu o le ekalesia o le "auaunaga lautele". “O le mea lea, ia tatou agalelei atu ai i tagata uma, a ia sili i ē ua faatuatua,” o le poloaʻiga lea a Paulo (Kalatia). 6,10). Muamua lava, o la tatou tautinoga o lo tatou aiga, sosoo ai ma le nuu, ona sosoo ai lea ma le lalolagi o siomia ai i tatou. O le poloaiga lona lua e sili ona maualuga: ia e alofa atu i lou tuaoi (Mataio 22,39). O lo tatou lalolagi e tele mana'oga faaletino ma e le tatau ona tatou le amanaiaina. O le mea sili, e manaomia ai le talalelei, ma e le tatau foi ona tatou le amanaiaina lena mea. I le avea ai o se vaega o la tatou "" auaunaga lautele, e tatau i le ekalesia ona folafola atu le tala lelei o le faaolataga e ala ia Iesu Keriso. E leai se isi faalapotopotoga e faia lenei galuega – o le galuega a le Ekalesia. O tagata faigaluega uma e manaʻomia mo lenei mea - o nisi i le "luma", o isi i le "tulaga". O isi e totō, o isi e fa'apalapala, o isi e selesele; afai tatou te galulue faatasi, e faatupuina e Keriso le Ekalesia (Efeso 4,16).

saunia e Michael Morrison