O tatou ola i aso e gata ai?

299 o loo tatou ola i aso e gata aiUa e iloa o le tala lelei o lona uiga o tala lelei. Ae pe e te manatu moni o se tala lelei? E pei o le toatele o outou, sa aoaoina a’u i le tele o lo’u olaga o loo tatou ola i aso e gata ai. O lenei mea na ou maua ai se vaaiga i le lalolagi e vaai i mea mai se vaaiga e faapea o le iuga o le lalolagi e pei ona tatou iloa i aso nei o le a oo mai i ni nai tausaga puupuu. Ae afai ou te amio e tusa ai o le a ou faasaoina mai le Puapuaga Tele.

O le mea e faafetai ai, ua le o toe avea lenei mea ma taulaiga o loʻu faatuatuaga Kerisiano po o le faavae o laʻu faiā ma le Atua. Ae a e talitonu i se mea mo se taimi umi, e faigata ona e sa'oloto atoatoa mai ai. O lenei ituaiga o vaaiga i le lalolagi e mafai ona avea ma vaisu, e mafua ai ona e vaʻavaʻai i mea uma e tutupu e ala i tioata o se faʻamatalaga patino o mea e tutupu i le iʻuga. Ua ou faalogo i tagata o loo taulaʻi atu i valoaga o le iʻuga taimi e taʻua malie o apocaholics.

O le mea moni, e le o se mea faʻataʻitaʻi lea. Lenei ituaiga o vaʻaiga lalolagi mafai ona afaina. I tulaga ogaoga, e mafai ona taʻitaʻia ai tagata e faʻatau atu mea uma, lafoai uma faiā ma alu i se nofoaga tuʻufua e faʻatalitali mo le apocalypse.

O le to'atele oi tatou e le'o mamao lena mea. Ae o le mafaufau o le olaga e pei ona tatou iloa o le a muta i se taimi lata mai e mafai ona taʻitaʻia ai tagata e aveese le tiga ma mafatiaga o loʻo siomia ai i latou ma mafaufau: O le a le mea? Latou te vaʻavaʻai i mea uma o loʻo siomia ai i latou i se tulaga le mautonu ma avea ma tagata matamata sili atu ma faʻamasino faigofie nai lo tagata auai e galulue e faʻaleleia mea. O nisi o vaisu o valoaga ua oo lava ina mumusu e lagolagoina taumafaiga fesoasoani mo tagata ona ua latou talitonu o le faia faapea e ono faatuai ai le taimi o le iʻuga. O isi ua tuulafoai i lo latou soifua maloloina ma le soifua o a latou fanau ma ua le tausia lelei a latou tupe ona ua latou talitonu e leai se lumanai latou te fuafuaina.

E le o le ala lea e mulimuli ai ia Iesu Keriso. Na Ia valaauina i tatou e avea ma malamalama i le lalolagi. O le mea e faanoanoa ai, o nisi moli faa-Kerisiano e foliga mai e pei o le moli i luga o se helikopa a leoleo o loo leoleoina le pitonuu e iloa ai solitulafono. E finagalo Iesu ia avea i tatou ma malamalama i lona uiga tatou te fesoasoani e faia lenei lalolagi o se nofoaga lelei mo i latou o loo siomia ai i tatou.

Ou te fia ofoina atu ia te oe se vaaiga ese. Aiseā e lē talitonu ai o loo tatou ola i aso muamua na i lo o aso e gata ai?

E leʻi tofia i tatou e Iesu e folafola atu le malaia ma le pogisa. Na ia tuuina mai ia i tatou se savali o le faamoemoe. Na ia taʻu mai ia i tatou e taʻu atu i le lalolagi o le olaga faatoa amata, nai lo le tapeina. O le talalelei e faatatau ia te ia, o ai o ia, o le a le mea na ia faia, ma le mea e mafai ona o lena. Ina ua saeia e Iesu o ia lava mai lona tuugamau, sa suia mea uma. Na ia faia mea uma ia fou. O ia na togiolaina ai ma toe faalelei ai e le Atua mea uma i le lagi ma le lalolagi (Kolose 1,16-17th).

O lenei vaaiga matagofie o loo aoteleina i le mea ua taʻua o le fuaiupu auro i le Evagelia a Ioane. O le mea e leaga ai, o lenei fuaiupu ua matua lauiloa ma ua faʻavaivaia lona malosi. Ae toe vaai i le fuaiupu lea. Oti malie malie ma faatagaina mea moni ofoofogia e goto ifo i totonu: Aua ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia au mai ai lona Atalii e toatasi, ina ia le fano se tasi e faatuatua ia te ia, a ia maua e ia le ola e faavavau (Ioane. 3,16).

O le talalelei e le o se savali o le malaia ma le malaia. Na faamanino mai e Iesu lenei mea i le fuaiupu e sosoo ai: Auā e leʻi auina mai e le Atua lona Alo i le lalolagi ina ia faasala i le lalolagi, a ia faaolaina le lalolagi ia te ia (Ioane. 3,17).

Ua afio le Atua e laveai le lalolagi, ae le o le faaumatiaina. O le mea lea e tatau ai i le olaga ona atagia mai le faamoemoe ma le olioli, ae le o le le mautonu ma le mafaufau. Na tuuina mai e Iesu ia i tatou se malamalamaga fou i le uiga o le avea ma tagata. Nai lo le taulaʻi atu i totonu, e mafai ona tatou ola fua ma lelei i lenei lalolagi. So se taimi e maua ei ne tatou te avanoaga, e ‵tau o fai ne tatou a mea ‵lei ki tino katoa, maise eiloa ki ‵tou taina tali‵tonu (Kalatia 6,10). O mafatiaga i Dafur, o faʻafitauli o loʻo tulaʻi mai o suiga o le tau, o le faʻaauau pea o taua i Sasaʻe Tutotonu ma isi faʻafitauli uma e latalata ile aiga o lo tatou popolega. I le avea ai ma tagata talitonu, e tatau ona tatou tausia le tasi ma le isi ma faia le mea tatou te mafaia e fesoasoani ai—ae le o le nofonofo i autafa ma mumumumu ma le faalumaina, “Na matou fai atu lena mea ia te outou.”

Ina ua toetu Iesu mai le oti, na suia mea uma - mo tagata uma - tusa lava pe latou te iloa pe leai. O la matou galuega o le faia lea o le mea sili matou te mafaia e faailoa atu ai i tagata. Seʻia oo i le taimi nei o le lalolagi leaga, o le a tatou fesagaʻi ma teteega ma o nisi taimi e oo lava i sauāga. Ae o loo tatou i ai pea i aso anamua. I le tulaga o le faavavau o loo taoto mai i luma, o nei uluai lua afe tausaga o le faa-Kerisiano ua na o le emo o le mata.

Soʻo se taimi e mataʻutia ai le tulaga, e malamalama tagata o loʻo latou ola i aso mulimuli. Ae o lamatiaga i le lalolagi na o mai ma mou atu mo le lua afe tausaga, ma o Kerisiano uma na matua mautinoa na latou ola i le iʻuga taimi na sese i taimi uma. E leʻi aumaia e le Atua ia tatou se ala mautinoa e saʻo.

Ae ua ia tuuina mai ia i tatou le talalelei o le faamoemoe, o se talalelei e tatau ona faailoa atu i tagata uma i taimi uma. Ua tatou maua le faaeaga e ola ai i aso muamua o le foafoaga fou lea na amata ina ua toetu Iesu mai le oti.

saunia e Joseph Tkach