O le a le tapuaiga

026 wkg bs tapuai

O le tapua'iga o le tali na faia e le Atua i le mamalu o le Atua. E faaosofia e le alofa faalelagi ma e puna mai i faaaliga faalelagi faaletagata lava ia i Lana foafoaga. I le tapuaiga, e ulu atu le tagata talitonu i fesootaiga ma le Atua le Tama e ala ia Iesu Keriso o loo puluvagaina e le Agaga Paia. O le tapuaʻiga foʻi o lona uiga e tatou te faamuamua le Atua i mea uma ma le lotomaulalo ma le olioli. E fa'aalia i uiga ma amioga e pei o le: tatalo, vi'iga, fa'amanatuga, limafoa'i, alofa mutimutivale malosi, salamo (Ioane. 4,23; 1. Johannes 4,19; Filipi 2,5-lua sefulu; 1. Pita 2,9-10; Efeso 5,18-20; Kolose 3,16-17; Roma 5,8-11; lona 12,1; Eperu 12,28; 13,15-16th).

E tatau ona viia ma viia le Atua

O le upu faaperetania "tapua'iga" e faasino i le faailoaina o le taua ma le faaaloalo i se tasi. E tele upu Eperu ma Eleni ua faaliliuina o le tapuaʻiga, ae o upu autu o loʻo i ai le manatu autu o le tautua ma le tiute, e pei o se auauna e faʻaalia i lona matai. Latou te faailoa mai le manatu e na o le Atua lava le Alii o vaega uma o o tatou olaga, e pei o le tali a Keriso ia Satani i le Mataio. 4,10 ua faataʻitaʻia: “Inā alu ese ia oe, Satani! Auā ua tusia: E te ifo atu i le Alii lou Atua, e na o ia lava e te auauna i ai.” ( Mata 4,10; Luka 4,8; 5 Mon. 10,20).

O isi manatu e aofia ai le ositaulaga, punou, taʻutaʻu atu, faʻaaloalo, faʻamaoni, ma isi. "O le ute o le tapuaʻiga faalelagi o le foaʻi atu - tuʻuina atu i le Atua mea e tatau ia te ia" (Barackman 1981: 417).
Na fetalai Keriso e faapea “ua oo mai le itula e tapuai ai le au tapuai faamaoni i le Tama i le agaga ma le faamaoni; auā o lo‘o finagalo fo‘i le Tamā ia i ai tagata tapua‘i fa‘apenā. O le Atua o le agaga lava ia, ma o ē tapuaʻi iā te ia e tatau ona tapuaʻi i le agaga ma le faamaoni.” (Ioa 4,23-24th).

O le fuaitau o loʻo i luga o loʻo fautua mai ai o le tapuaʻiga e faʻatatau i le Tama ma o se vaega taua o le olaga o le tagata talitonu. E pei lava o le Atua o le agaga, o la tatou tapuaʻiga o le a lē na o le faaletino, ae o le a atoatoa ma faavae i le upu moni (ia mātau o Iesu, le Upu, o le upu moni—vaai Ioane. 1,1.14; 14,6; 17,17).

O le olaga atoa o le faatuatua o le tapuaiga lea e tali atu ai i galuega a le Atua a o tatou “alolofa atu i le Alii lo tatou Atua ma o tatou loto atoa, ma o tatou agaga atoa, ma o tatou manatu atoa, ma lo tatou malosi atoa” (Mareko 1).2,30). Ua atagia mai i le tapuaʻiga moni le loloto o upu a Maria: “Ua vivii atu loʻu agaga i le Alii” (Luka. 1,46). 

"O le tapuai o le olaga atoa lea o le ekalesia, lea e fai mai ai le tino o tagata talitonu, i le mana o le Agaga Paia, Amene (ia faapena!) i le Atua le Tama o lo tatou Alii o Iesu Keriso" (Jinkins 2001: 229).

Po o le ā lava le mea e fai e se Kerisiano o se avanoa e tapuaʻi ai ma le lotofaafetai. “O mea uma foi tou te faia, pe i le upu, po o le amio, ia faia uma lava i le suafa o le Alii o Iesu, ma faafetai atu i le Atua le Tamā e ala ia te ia.” (Kolose 3,17; vaai foi 1. Korinito 10,31).

Iesu Keriso ma tapuai

O loo taʻua i le mau o loo i luga e faapea tatou te avatu le faafetai e ala iā Iesu Keriso. Talu ai o le Alii o Iesu, o ia o “le Agaga” (2. Korinito 3,17), o lo tatou Puluvaga ma le Fautua, o la tatou tapuaiga e tafe atu e ala ia te ia i le Tama.
E lē manaʻomia e le tapuaʻiga ni puluvaga faaletagata e pei o ositaulaga ona ua toe faalelei tagata ma le Atua e ala i le maliu o Keriso ma e ala iā te ia “na ulu atu ai i le Tamā i le agaga e tasi” (Efeso 2,14-18). O lenei aʻoaʻoga o le uluaʻi tusitusiga o le manatu o Matini Luteru o le "perisitua o tagata talitonu uma". “…e tapuai le ekalesia i le Atua pe a auai i le tapuaiga atoatoa (leiturgia) lea ua ofoina mai e Keriso i le Atua mo i tatou.

Na maua e Iesu Keriso le tapuaʻiga i mea tāua na tutupu i lona soifuaga. O se tasi o na mea na tupu o le faamanatuina o lona soifua mai (Mata 2,11) ina ua olioli agelu ma leoleo mamoe (Luka 2,13-14. 20), ma i lona toetū (Mataio 28,9. 17; Luka 24,52). E oo lava i le taimi o lana faiva i le lalolagi, sa tapuaʻi atu tagata iā te ia i le tali atu i lana faiva iā i latou (Mata 8,2; 9,18; 14,33; Mareko 5,6 ma isi). epiphany 5,20 o loo folafola mai, e faatatau ia Keriso: “E tatau lava le Tamai Mamoe na fasia”.

Tapuaiga Tuufaatasi i le Feagaiga Tuai

“E vivii atu fanau i au galuega, ma taʻutaʻu atu au galuega mamana. Latou te tautala atu i lou mamalu mamalu silisili ma manatunatu i au vavega; latou te tautala atu i au galuega mamana ma ta’u atu lou mamalu; latou te vivii atu i lou agalelei tele, ma vivii atu i lau amiotonu.” ( Salamo 145,4-7th).

O le aganu'u o viiga ma tapua'iga tu'ufa'atasi e maua'a i tu ma aga a le Tusi Paia.
E ui lava e iai taimi o taulaga ma tapuaʻiga a tagata taʻitoʻatasi, faapea foʻi ma faiga faapaupau faapaupau, ae sa leai se faatulagaga manino o le tapuaʻiga faatasi i le Atua moni a o leʻi faavaeina Isaraelu o se nuu. O le augani a Mose ia Farao ina ia faatagaina le fanauga a Isaraelu e faia se tausamiga i le Alii o se tasi lea o uluai faailoga o le valaau i le tapuai faatasi (2. Tunau 5,1).
A o latou agaʻi atu i le nuu o le folafolaga, na faatonuina ai e Mose nisi o tausamiga e ao ona faamanatuina faaletino e tagata Isaraelu. O loo i ai i le Esoto 2, 3. Kenese 23 ma isi nofoaga o loo taʻua. E latou te toe faasino atu i le uiga o le faamanatuina o le Esoto mai Aikupito ma o latou aafiaga i le toafa. Mo se faataitaiga, o le Tausamiga o Fale Apitaga sa faatuina ina ia iloa ai e le fanauga a Isaraelu “le ala na faia ai e le Atua le fanauga a Isaraelu ia nonofo i fale apitaga” ina ua ia aumaia i latou mai le nuu o Aikupito (3. Mose 23,43).

O le tausia o nei faapotopotoga paia e leʻi faia ai se kalena tapuni mo le fanauga a Isaraelu, ua faamanino mai e mea moni faale-Tusi Paia e faapea mulimuli ane i le talafaasolopito o Isaraelu na faaopoopo atu ai aso faamanatu faaletausaga e lua o le laveaʻiina o le atunuu. O le tasi o le Tausamiga o Purima, o se taimi “o le olioli ma le fiafia, o se tausamiga ma se tausamiga” (Eseta[space]]8,17; faapea foi Ioane 5,1 atonu e faasino atu i le tausamiga o Purima). O le isi o le tausamiga o le faapaiaga o le malumalu. E valu aso na amata ai i le aso 2 o le kalena Eperu5. Kiselu (Tesema), o le faamanatuina o le faamamaina o le malumalu ma le manumalo ia Atioko Epifana e Iuta Makapaio i le 164 T.L.M., faatasi ai ma faaaliga o le malamalama. O Iesu lava ia, “le malamalama o le lalolagi,” sa iai i le malumalu i lenā aso (Ioane 1,9; 9,5; 10,22-23th).

Sa folafolaina foi aso anapogi eseese i taimi atofaina (Sakaria 8,19), ma sa mātauina foʻi masina faatoʻā vaaia (Esera[space]]3,5 ma isi). Sa i ai sauniga lautele i aso taitasi ma vaiaso taitasi, sauniga, ma taulaga. O le Sapati faalevaiaso o se “faapotopotoga paia” na poloaiina (3. Mose 23,3) ma le faailoga o le feagaiga tuai (2. Mose 31,12-18) i le va o le Atua ma le fanauga a Isaraelu, ma se meaalofa mai le Atua mo lo latou malologa ma manuia (2. Mose 16,29-30). Faatasi ai ma aso paia sa Levi, o le Sapati sa avea o se vaega o le Feagaiga Tuai (2. Mose 34,10-28th).

O le malumalu o se tasi lea o vaega taua i le atinaeina o faiga tapuai o le Feagaiga Tuai. Faatasi ai ma lona malumalu, na avea ai Ierusalema ma nofoaga tutotonu na malaga ai tagata talitonu e faamanatu tausamiga eseese. “Ou te mafaufau i lenei mea ma sasaa atu loʻu loto ia te aʻu lava: na ou alu ma le motu o tagata e toatele e o ma i latou i le fale o le Atua ma le olioli.
ma avatu le faafetai faatasi ma ē fiafia.” (Salamo 42,4; tagai foi i le 1 Nofoaiga a Tupu 23,27-32; 2 Nofo 8,12-13; Ioane 12,12; Galuega a le Au Aposetolo 2,5-11 ma isi).

O le auai atoatoa i tapuaiga faitele sa faasaina i le feagaiga tuai. I totonu o le nofoaga o le malumalu, sa masani ona taofia fafine ma tamaiti mai le nofoaga autū o le tapuaʻiga. O tagata ua faapogaia ma le faasāina, faapea foʻi ma ituaiga eseese e pei o sa Moapi, e “lē mafai lava” ona ulu atu i le faapotopotoga (Teuteronome 5 Cor.3,1-8th). E manaia le iloiloina o le manatu faaEperu o le "leai lava". O Iesu na tupuga mai i se fafine Moapi e igoa ia Ruta i le itu o lona tina (Luka 3,32; Mataio 1,5).

Tapua'iga Fa'atasi i le Feagaiga Fou

E iloga le eseesega i le va o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou e faatatau i le paia e faatatau i le tapuaiga. E pei ona ta’ua muamua, i le Feagaiga Tuai o nisi nofoaga, taimi, ma tagata sa manatu e sili atu ona paia ma o lea e sili atu ona taua i faiga tapuai nai lo isi.

Faatasi ai ma le Feagaiga Fou tatou te see ese mai le Feagaiga Tuai na o le Feagaiga Fou i le Feagaiga Fou mai le vaaiga o le paia ma le tapuai; mai nisi nofoaga ma tagata i nofoaga uma, taimi ma tagata.

O se faaaʻoaʻoga, o le faleʻie paia ma le malumalu i Ierusalema o nofoaga paia “e tatau ona tapuaʻi ai” (Ioane 4,20), a o le faatonuga a Paulo e tatau i tagata ona “sisii lima paia i mea uma,” e lē gata i nofoaga ua tofia i ai le Feagaiga Tuai po o nofoaga o tapuaʻiga a Iutaia, o se faiga e fesootaʻi atu i le malumalu i le malumalu (1. Timoteo 2,8; Salamo 134,2).

I le Feagaiga Fou, o sauniga lotu e faia i fale, i potu i luga, i auvai o vaitafe, i auvai o vaituloto, i luga o mauga, i aoga, ma isi. (Mareko 1.6,20). E avea tagata talitonu ma malumalu e afio ai le Agaga Paia (1. Korinito 3,15-17), ma latou faapotopoto i soo se mea e taitaiina ai i latou e le Agaga Paia i sauniga.

A o aso paia OT e pei o se "aso malolo iloga, masina faatoʻā vaaia, po o le Sapati," o nei mea ua fai ma sui o "se ata o mea o le a oʻo mai," o le mea moni o Keriso (Kolose. 2,16-17) O le mea lea, o le manatu o taimi faapitoa o tapuaiga e ala i le atoatoa o Keriso ua aveesea.

E iai le sa'olotoga i le filifilia o taimi o le tapua'iga e tusa ai ma tulaga o tagata ta'ito'atasi, fa'apotopotoga ma tu ma aga. “Ua manatu nisi e sili atu le tasi aso nai lo le aso e sosoo ai; a o le tasi e taofi i aso uma ia tutusa. Ia faamautinoa e tagata taʻitoʻatasi lona lava manatu.” ( Roma 1 Kori4,5). I le Feagaiga Fou, e eseese taimi e faia ai sauniga. O le lotogatasi o le ekalesia na faaalia i olaga o tagata talitonu ia Iesu e ala i le Agaga Paia, ae le o uputuu ma kalena liturgical.

E tusa ai ma tagata, i le Feagaiga Tuai na o le nuu o Isaraelu na fai ma sui o le nuu paia o le Atua.1. Pita 2,9-10th).

Mai le Feagaiga Fou ua tatou aoao ai e leai se nofoaga e sili atu ona paia nai lo se isi lava nofoaga, e leai se taimi e sili atu ona paia nai lo se isi, ma e leai se tagata e sili atu ona paia nai lo se isi lava. Ua tatou aʻoaʻoina ai o le Atua “e lē faailogaina tagata” (Galu 10,34-35) e le vaai foi i taimi ma nofoaga.

I le Feagaiga Fou o le faiga o le faapotopotoina o loo uunaia malosi (Eperu 10,25).
E tele mea o loo tusia i tusi a le ʻauaposetolo e faatatau i mea e tutupu i faapotopotoga. “Ia faia mea uma mo le faamalamalamaina!” (1. Korinito 14,26) ua faapea mai Paulo, ma atili ai: “A ia mamalu ma maopoopo mea uma” (1. Korinito 14,40).

O vala autū o le tapuaʻiga faatasi e aofia ai le talaʻia o le Upu ( Galuega 20,7; 2. Timoteo 4,2), viiga ma le faafetai ( Kolose 3,16; 2. Tesalonia 5,18), fautua mo le talalelei ma le tasi i le isi (Kolose 4,2-4; Iakopo 5,16), fetufaaʻi tala e uiga i le galuega o le tala lelei (Galuega 14,27) ma taulaga i ē matitiva i le ekalesia (1. Korinito 16,1-2; Filipi 4,15-17th).

O sauniga faapitoa o le tapuaʻiga na aofia ai foʻi le faamanatuina o le taulaga a Keriso. A o leʻi maliu Iesu, na faavaeina ai e Iesu le Talisuaga a le Alii e ala i le suia atoatoa o le sauniga o le Paseka i le Feagaiga Tuai. Nai lo le faʻaaogaina o le manatu manino o se tamai mamoe e faʻatatau i lona tino ua momomo mo i tatou, na ia filifilia le areto e tofitofi mo i tatou.

E lē gata i lea, na ia faailoa atu foʻi le faailoga o le uaina, e fai ma faatusa o lona toto na faamaligiina mo i tatou, lea e lē o se vaega o le sauniga o le Paseka. Na ia suia le Paseka o le Feagaiga Tuai i se faiga tapuai o le Feagaiga Fou. O taimi uma tatou te aai ai i lenei areto ma inu i lenei uaina, tatou te folafola atu ai le maliu o le Alii seia afio mai o ia (Mataio 2).6,26-lua sefulu; 1. Korinito 11,26).

O le tapuaiga e le na o upu ma faatinoga o le viiga ma le viiga i le Atua. E faatatau foi i o tatou uiga faaalia i isi. O lea la, e lē talafeagai le auai i le tapuaʻiga e aunoa ma se agaga o le faaleleiga (Mata 5,23-24th).

O le tapuaiga e faaletino, faalemafaufau, faalelagona ma faaleagaga. E aofia ai lo tatou olaga atoa. Tatou te tuuina atu i tatou lava “o le taulaga ola, e paia, ma le mālie i le Atua,” o la tatou tapuaʻiga talafeagai lea ( Roma 1 Kori.2,1).

Lava

O le tapua’iga o se ta’utinoga lea o le mamalu ma le mamalu o le Atua e fa’aalia e ala i le soifuaga o le tagata fa’atuatua ma le auai i le fa’apotopotoga o tagata talitonu.

saunia e James Henderson