O aʻu o se vaisu

488 O aʻu o se vaisuE faigata tele ia te aʻu ona taʻutino atu o aʻu o se vaisu. I loʻu olaga atoa na ou pepelo ia te aʻu ma i latou o siomia aʻu. I le ala, sa ou tau ai i le tele o vaisu oe ua fai ma vaisu i mea eseese e pei o le ava malosi, cocaine, heroin, mariuana, tapaa, Facebook, ma le tele o isi fualaʻau. O le mea e lelei ai, i se tasi aso na mafai ai ona ou feagai ma le mea moni. Ua fai ma aʻu vaisu. Ou te manaʻomia le fesoasoani!

O iʻuga o mea ua fai ma vaisu e masani lava ona tutusa mo tagata uma na ou matauina. Lou tino ma le olaga tulaga ua amata ona leaga. O mafutaga a tagata ua fai ma vaisu na faaleagaina atoa. Pau uo na totoe mo tagata ua fai ma vaisu, afai e mafai ona e valaauina i latou, o tagata faʻatau fualaʻau poʻo latou e tuʻuina atu le 'ava malosi. O nisi o mea ua fai ma vaisu ua faʻapologa atoa e latou tagata faʻatau fualaʻau faʻasaina e ala i talitane, solitulafono ma isi gaioiga faʻasolitulafono. Mo se faʻataʻitaʻiga, o Thandeka (suia le igoa) na faʻitaʻitaʻi ia ia lava mo meaʻai ma fualaʻau mai lona pimp seʻia oʻo i se tasi na laveaʻiina o ia mai lenei olaga leaga. Ua aafia foi mafaufauga a le fai ma vaisu. O nisi ua amata ona faʻaloaloa, vaʻai ma faʻalogo i mea e le o iai. O le olaga o fualaʻau na o le pau le mea e taua ia latou. Ua amata nei ona latou talitonu i lo latou leai o se faʻamoemoe ma faʻatalitonuina i latou lava o vailaʻau lelei ma e tatau ona faʻatulafonoina ina ia mafai e tagata uma ona fiafia iai.

Se misa i aso uma

O tagata uma ou te iloa na mafua mai i mea ua fai ma vaisu latou te iloa le faigata ma le faʻamoemoeina ma saili se tasi o le a lagona le alofa mo i latou ma ave i latou mai le vailaʻau nofoaga ma faʻasolo atu i le nofoaga faʻaleleia. Ua ou feiloaʻi i tagata o loʻo faʻatautaia le falemaʻi mo vaisu. Ole toʻatele o i latou na fai ma vaisu. Oe o le a muamua taʻutaʻu atu e tusa lava pe a mavae le 10 tausaga e aunoa ma fualaʻau, o aso uma e tumau pea se tauiviga e tumau mama.

O loʻu ituaiga vaisu

O laʻu vaisu na amata i oʻu augatama. Sa fai atu se tasi ia te i latou e aai i se laʻau toto aua e mafai ai ona latou atamamai. Leai, o le laʻau e leʻo le cannabis, e leʻo le fale laʻau na faia mai ai le koko. Ae sa i ai foi tali tutusa mo ia. Na e paʻu ese mai le lua mafutaga ma lou tama ma talitonu ile pepelo. Ina ua uma ona 'aʻai lenei laʻau, na fai ma vaisu o latou tino. Na ou maua mai mausa ia latou.

Sei ou taʻuina atu ia te oe pe faʻafefea ona ou iloa e uiga i laʻu vaisu. Ina ua uma ona iloa e loʻu uso, le aposetolo o Paul, ua fai ma ana vaisu, na amata ona ia tusiina ni tusi i ona uso ma tuafafine e lapataʻi mai ia matou e uiga i le vaisu. O tagata inu 'ava malosi e taʻua o le' ava malosi, o isi e taʻua o le junkies, crackpot poʻo le dopers. O i latou e iai laʻu ituaiga vaisu e taʻua o tagata agasala.

I se tasi o ana tusi na taʻua ai e Paulo, “O lenei, faapei ona oo mai o le agasala i le lalolagi ona o le tagata e toʻatasi, o le oti foʻi ona o le agasala, ua faapea foʻi ona oo mai le oti i tagata uma lava, auā ua agasala uma lava.” ( Roma . 5,12). Na iloa e Paulo o ia o se tagata agasala. Ona o ana vaisu, o lana agasala, sa ia pisi ai i le fasiotia o ona uso ma tuuina isi i le falepuipui. I ana amioga mataga, fai ma vaisu (agasala), sa ia manatu o loo ia faia se mea lelei. E pei o vaisu uma, sa manaomia e Paulo se tasi e faaali atu ia te ia na te manaomia se fesoasoani. I se tasi aso, i se tasi o ana malaga fasioti tagata i Tamaseko, na feiloaʻi ai Paulo ma le tamāloa o Iesu (Galu 9,1-5). O lana misiona atoa i le olaga o le faasaolotoina lea o vaisu e pei o a'u mai a tatou vaisu agasala. Na afio mai o ia i le fale o le agasala e aveese i tatou. E pei o le tagata na alu i le fale talitane e aveese Taneka mai i le talitane, na sau o ia ma nofo faatasi ma i tatou o tagata agasala ina ia fesoasoani mai ia i tatou.

Talia le fesoasoani a Iesu

Ae paga lea, i le taimi sa nofo ai Iesu i le fale o le agasala, sa manatu nisi latou te le manaomia Lana fesoasoani. Na fetalai Iesu: “Ou te leʻi sau e valaau i ē amiotonu; na ou sau e valaau i ē agasala ina ia salamō.” (Luka. 5,32 Faaliliuga fou Sineva). Na toe mafaufau lelei Paulo. Sa ia iloaina sa ia manaomia se fesoasoani. Sa malosi tele lana vaisu ma e ui lava sa ia manao e tuu, ae sa ia faia lava mea na ia inoino i ai. I se tasi o ana tusi na ia faanoanoa ai i lona tulaga: “Auā ou te lē iloa le mea ou te faia, auā ou te lē faia le mea ou te loto i ai, a o le mea ou te ʻinoʻino i ai ou te faia.” ( Roma . 7,15). E pei o le tele o vaisu, na iloa e Paulo e le mafai ona ia taofia. E oo lava i le taimi sa i ai o ia i le toe faaleleia (o nisi tagata agasala e taʻua o le lotu) sa tumau pea le malosi o le vaisu ma semanu e fiu ai. Sa ia iloaina sa manatu mamafa Iesu i le fesoasoani atu ia te ia e faamuta lenei olaga agasala.

“A ua ou iloa atu se isi tulafono i oʻu tino, e feteenaʻi ma le tulafono i loʻu mafaufau, ma ua ou taofia ai aʻu i le tulafono a le agasala o loo i oʻu tino. Ou te faanoanoa tagata! O ai na te togiolaina a'u mai lenei tino o le oti? Ia faafetaia le Atua e ala ia Iesu Keriso lo tatou Alii! O lenei, ua ou auauna i le tulafono a le Atua ma le mafaufau, a o le tulafono a le agasala ma le tino.” ( Roma 7,23-25th).

Pei o mariuana, cocaine, poʻo heroin, o lenei vailaʻau agasala o se vaisu. Afai na e vaʻaia se tagata inu 'ava malosi poʻo fualaʻau faʻasaina, o le a e iloaina latou te matuaʻi tagofia ma faʻapologaina. Ua le toe pulea oe lava. Afai e leai se tasi e ofoina atu se fesoasoani ma latou te le o iloaina latou te manaʻomia le fesoasoani, o le a latou fano mai a latou vaisu. Ina ua ofo atu e Iesu le fesoasoani i nisi o fai ma aʻu amioga masani le fai ma vaisu, na manatu nisi e le o ni pologa i se mea poʻo seisi.

‘Ua fetalai atu Iesu i tagata Iutaia o ē na fa‘atuatua ‘iā te ia, “‘Āfai tou te tausia a‘u upu, o o‘u so‘o moni ‘outou, e iloa fo‘i e ‘outou le ‘upu moni, e tu‘u sa‘oloto fo‘i ‘outou e le ‘upu moni. ‘Ua tali mai i latou ‘iā te ia, “O i matou o le fānau a Aperaamo, e le‘i ‘avea lava i matou ma ‘au‘auna a se tasi. E faapefea la ona e fai mai, E tuusaʻoloto outou?” (Ioa 8,31-33)

O se vaisu fualaau o se pologa i le fualaau faasaina. Ua lē o toe iai sona saʻolotoga e filifili ai pe inu pe leai. E faapena foi ona faatatau i tagata agasala. Na faanoanoa Paulo i le mea moni na ia iloa e le tatau ona ia agasala, ae na ia faia tonu lava le mea na te le manao e fai. ‘Ua tali atu Iesu ‘iā te i latou, ‘ua fa‘apea atu, “E moni, e moni, ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, o sē fai le agasala, o le pologa lea o le agasala.” (Ioane. 8,34).

Na avea Iesu ma tagata ina ia faasaolotoina tagata mai lenei pologa a le agasala. "O Keriso na fa'asa'olotoina i tatou ina ia sa'oloto! O lea ia tumau ai pea ma 'aua ne'i toe fa'asalaina oe i lalo o le amo o le pologa!" (Kalatia 5,1 New Geneva Translation) Tou te iloa, ina ua fanau mai Iesu o se tagata, na afio mai o Ia e suia o tatou tagata ina ia tatou le toe agasala. Na ola o ia e aunoa ma se agasala ma e leʻi avea o ia ma pologa. Ua ia ofoina atu nei “le tagata e leai se agasala” i tagata uma e aunoa ma se totogi. O le tala lelei lena.

Ia iloa le vaisu

Pe tusa o le 25 tausaga talu ai na ou iloa ai ua fai ma aʻu masani le fai ma agasala. Na ou iloaina o aʻu o se tagata agasala. E pei o Paul, na ou iloaina na ou manaʻomia le fesoasoani. Na taʻu mai ia te aʻu e nisi na fai ma vaisu le i ai o se nofoaga mo rehab iina. Na latou taʻu mai ia te aʻu, a ou sau, atonu e faʻamalosia aʻu e i latou foʻi o loʻo taumafai e tuʻua se olaga agasala. Na amata ona ou auai ia latou fonotaga i Aso Sa. Sa le faigofie. Oute agasala pea mai lea taimi i lea taimi, ae na fai mai Iesu e taulaʻi loʻu mafaufau i lona olaga. Na ia avea loʻu ola agasala ma fai mo ia lava ma na ia aumaia ia te aʻu lona ola leai se agasala.

O le olaga ua ou ola ai nei, ou te ola i le faatuatua ia Iesu. O le mealilo lea a Paulo. Na ia tusi: “Ua faasatauroina i matou faatasi ma Keriso. Ou te ola nei, a e le o aʻu nei, a o Keriso o loo ola i totonu ia te au. Auā o le mea ou te ola ai nei i le tino, ou te ola ai i le faatuatua i le Alo o le Atua, o le na alofa mai ia te au atoa ma ia lava. “tuu mai aʻu” (Kalatia 2,20).

Na ou iloaina e leai soʻu faamoemoe i lenei tino ua fai ma vaisu. Ou te manaʻomia se olaga fou Na ou maliu faʻatasi ma Iesu Keriso ile satauro ma tutu faʻatasi ma ia ile toe tu ile ola fou ile Agaga Paʻia ma avea ma foafoaga fou. Peitai, i le iuga, o le a ia aumaia ia te aʻu se tino fou o le a le toe pologa i le agasala. Na soifua ma le le agasala i lona olaga atoa.

Ua e vaai i le mea moni, ua uma ona faasaolotoina oe e Iesu. O le malamalama o le upu moni e faasaolotoina ai. “E iloa e outou le upu moni, e tuusaʻoloto foʻi outou e le upu moni.” (Ioa 8,32). O Iesu o le upu moni ma le ola! E te le tau faia se mea mo Iesu e fesoasoani ai ia te oe. O le mea moni, na maliu o Ia mo aʻu a o avea pea aʻu ma se tagata agasala. “Aua o le alofa tunoa ua faaolaina ai outou i le faatuatua, e le mai ia te outou foi lea, a o le mea foaifuaina mai e le Atua, e le o galuega, ina ne‘i mitamita se tasi. muamua ina ia tatou savavali ai.” (Efeso 2,8-10th).

Ou te iloa le toatele o tagata e vaai maualalo i vaisu ma e oo lava ina faamasinoina i latou. E le faia e Iesu lenei mea. Fai mai na sau o ia e laveai tagata agasala, ae le o le faamasinoina o i latou. “Aua e lei auina mai e le Atua lona Atalii i le lalolagi e faamasino i le lalolagi, a ia faaolaina le lalolagi ia te ia” (Ioane. 3,17).

Talia le meaalofa ole Kirisimasi

Afai e te aʻafia i se mausa, o lona uiga o le agasala, oe mafai ona iloa ma iloa e alofa tele le Atua ia te oe pe i ai pe leai ni mausa faʻafitauli. O le laʻasaga muamua i le toe faʻaleleia o lou teteʻe ese lea mai lou tutoʻatasi filifilia mai le Atua ma tuʻuina oe i le faʻalagolago atoa ia Iesu Keriso. Ua faʻatumu e Iesu lou gaogao ma ou vaivaiga, ua e faʻatumuina i seisi mea e fai ma sui. Na ia faʻatumuina ia te ia lava e ala i le Agaga Paʻia. O le faʻalagolago atoa ia Iesu e te tuʻu tutoatasi ai mai isi mea uma!

Na faapea mai le agelu: “E fanauina e Maria le tama tane, e te faaigoa foʻi iā te ia o Iesu, auā e faaolaina e ia lona nuu ai a latou agasala.” (Mataio 1,21). Ua iai nei le Mesia o le a aumaia le faaolataga ua leva ona naunau i ai. “I le aso nei ua fanau mai ai le Faaola, o le Alii ia o Keriso i le aai o Tavita” (Luka. 2,11). Le meaalofa silisili mai le Atua mo oe lava ia! Manuia le Kirisimasi!

saunia e Takalani Musekwa