Le Tusi Paia - Le Afioga a le Atua?

016 wkg bs le Tusi Paia

“O Tusitusiga Paia o afioga musuia ia a le Atua, o le molimau faamaoni o le talalelei, ma le talafaamaumau moni ma le sao o faaaliga a le Atua i tagata. I lenei itu, o le Tusi Paia e le mafaaseseina ma faavae mo le ekalesia i mataupu uma o aoaoga faavae ma le olaga" (2. Timoteo 3,15-lua sefulu; 2. Pita 1,20-21; Ioane 17,17).

Ua faapea mai le tusitala o le Eperu e faatatau i le auala na fetalai mai ai le Atua i le tele o senituri o le soifuaga faaletagata: “Ina ua mavae ona fetalai mai o le Atua i tamā i le au perofeta i aso ua mavae, i aso e gata ai, ua fetalai mai foi o ia ia te i tatou i nei aso e gata ai. e ala i le Alo” (Eperu 1,1-2th).

O le Feagaiga Tuai

E taua le manatu o le “tele ma le tele o auala.” E leʻi maua i taimi uma le upu tusitusia, ma mai lea taimi i lea taimi na faaalia ai e le Atua Ona manatu i peteriaka e pei o Aperaamo, Noa, ma isi e ala i mea faavavega na tutupu. 1. O le tusi a Mose na faaalia ai le tele o nei uluai feiloaiga i le va o le Atua ma le tagata. A o faagasolo taimi, sa faaaogā e le Atua auala eseese e faauaʻi mai ai le tagata (e pei o le laau mumū i totonu 2. Tunau 3,2), ma sa ia auina atu avefeʻau e pei o Mose, Iosua, Tepora, ma isi e avatu lana afioga i le nuu.

E foliga mai o le atiina ae o Tusitusiga Paia, na amata ai ona faaaoga e le Atua lenei ala e faasaoina ai Lana savali ia i tatou mo fanau.

E le pei o le tele o tusitusiga paia a isi lotu lauiloa, o le aoina o tusi ua taʻua o le “Feagaiga Tuai,” lea e aofia ai tusitusiga a o leʻi soifua mai Keriso, o loo faapea mai pea o le Afioga lea a le Atua. 1,9; amo 1,3.6.9; 11 ma le 13; Mika 1,1 ma le tele o isi mau o loo faailoa mai ai sa malamalama le au perofeta ia latou savali faamaumauina e peiseai o loo fetalai mai le Atua lava Ia. I lenei auala, “o tagata ua uunaia e le Agaga Paia ua tautala atu i le suafa o le Atua” (2. Pita 1,21). Ua ta’ua e Paulo le Feagaiga Tuai o “tusi paia” lea “ua tuuina mai e le Atua” (2. Timoteo 3,15-16th). 

O le Feagaiga Fou

O lenei manatu o musumusuga o loo faaaogaina e tusitala o le Feagaiga Fou. O le Feagaiga Fou o se tuufaatasiga o tusitusiga na faapea mai ai le pule o se Tusi Paia e ala i le fegalegaleai ma i latou na aloaia o ni aposetolo a o lei oo i le Galuega 15. Ia matau na faavasegaina e le aposetolo o Peteru tusi a Paulo, ia na tusia “e tusa ma le poto na tuuina atu ia te ia,” faatasi ma “isi [tusi paia] (2. Pita 3,15-16). Ina ua maliliu uluaʻi aposetolo, e leai se tusi na tusia na mulimuli ane talia o se vaega o le Tusi Paia.

O le ʻauaposetolo, e pei o Ioane ma Peteru, o ē na feoaʻi faatasi ma Keriso, na latou faamauina mo i tatou manatu tāua o le faiva ma aʻoaʻoga a Iesu (1. Johannes 1,1-4; Ioane 21,24.25). Na latou “vaai i lona mamalu lava” ma “ua atili ai ona mausali le valoaga” ma “faailoa mai ia te i tatou le mana ma le afio mai o lo tatou Alii o Iesu Keriso” (2. Pita 1,16-19). O Luka, o se fomaʻi ma sa manatu foʻi o se tusitala o talafaasolopito, na ia aoina mai tala mai “i latou na vaaitino i ai ma auauna o le upu” ma tusia se “tala faamaumau” ina ia mafai ai ona tatou “iloa le faavae mau o le mataupu na aʻoaʻoina ai i tatou” (Luka. 1,1-4th).

Na fetalai Iesu o le a faamanatu atu e le Agaga Paia i le au aposetolo mea na Ia fetalai atu ai (Ioane 14,26). E pei lava ona Ia musuia le au tusitala o le Feagaiga Tuai, o le a musuia foi e le Agaga Paia le Au Aposetolo e fatu a latou tusi ma tusitusiga paia mo i tatou, ma o le a Ia taitaiina i latou i upumoni uma (Ioane 1).5,26; 16,13). O tusitusiga paia o la tatou molimau faamaoni o le talalelei a Iesu Keriso.

O le Tusi Paia o le Afioga faagaeeina a le Atua

O lea la, o le faamatalaga a le Tusi Paia o le Tusi Paia o le Afioga faagaeeina a le Atua, o se faamaumauga moni ma le saʻo o le faaaliga a le Atua i tagata. E tautala o ia ma le pule a le Atua. E mafai ona tatou iloa ua vaevaeina le Tusi Paia i ni vaega se lua: o le Feagaiga Tuai, lea, e pei ona fai mai ai le tusi i tagata Eperu, o loo faaalia ai le fetalaiga a le Atua e ala i perofeta; faapea foi ma le Feagaiga Fou, e toe faatatau foi i le Eperu 1,1-2 ua faailoa mai ai mea ua fetalai mai ai le Atua ia i tatou e ala i le Alo (e ala i tusitusiga faaaposetolo). O le mea lea, e tusa ai ma upu a le Tusi Paia, o tagata o le aiga o le Atua “ua ati aʻe i luga o le faavae o le ʻauaposetolo ma le ʻau perofeta, ma o Iesu lava o le maa tulimanu.” ( Efeso . 2,19-20th).

O le a le aoga o le Tusi Paia i le tagata talitonu?

O tusitusiga paia e taitai atu ai i tatou i le faaolataga e ala i le faatuatua ia Iesu Keriso. O loo faamatalaina uma e le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou le taua o le Tusi Paia i le tagata talitonu. “O lau afioga o le sulu lea i oʻu vae ma le malamalama i loʻu ala” ua folafola mai ai e le fai Salamo (Salamo 11).9,105). Ae o le fea auala e faasino mai ai le upu ia i tatou? O lenei mea na sii e Paulo ina ua ia tusi atu i le faievagelia o Timoteo. Seʻi o tatou uaʻi totoʻa atu i le mea o iai o ia 2. Timoteo 3,15 (faaliliuina i ni faaliliuga eseese se tolu o le Tusi Paia) fai mai:

  • “...ia iloa le Tusi Paia [paia], e mafai ona a’oa’o ai oe i le faaolataga e ala i le faatuatua ia Keriso Iesu” (Luteru 1984).
  • "... iloa le Tusi Paia, e mafai ona faʻapoto ai oe i le faʻaolataga i le faʻatuatua ia Keriso Iesu" (faaliliuga Schlachter).
  • “Ua e masani foʻi i le Tusi Paia talu mai lou laʻitiiti. E faailoa atu ai ia te oe le ala e tasi i le faaolataga, o le faatuatua lea ia Iesu Keriso” (faamoemoe mo tagata uma).

O lenei mau autu o loo faamamafa mai ai o le Tusi Paia e taitai atu ai i tatou i le faaolataga e ala i le faatuatua ia Keriso. O Iesu lava ia na tautino mai o loo molimau mai le Tusi Paia ia te ia. Na ia fetalai: “E tatau ona taunuu o mea uma ua tusia e uiga iā te aʻu i le Tulafono a Mose, ma le ʻau Perofeta, ma Salamo.” ( Luka 2 Kori.4,44). O nei mau sa faasino atu ia Keriso o le Mesia. I le mataupu lava lea e tasi, o loo tusia ai e Luka na feiloai ai Iesu ma soo e toalua a o la savalivali atu i se nuu e igoa ia Emau, ma “ua amata mai ia Mose ma le au perofeta uma, ona ia faamatala atu lea ia te i laua o mea ua fai mai ai o ia i Tusi uma lava” (Luka 2).4,27).

I se isi mau, ina ua sauāina e tagata Iutaia o ē na manatu o le tausia o le tulafono o le ala lea i le ola e faavavau, na ia faasaʻoina i latou i le faapea atu, “Ia outou suʻesuʻe i Tusi, auā ua outou manatu ua iā te outou le ola e faavavau; o ia foi o loo molimau mai ia te au; ae tou te leʻi fia ō mai iā te aʻu ina ia outou maua ai le ola.” (Ioa 5,39-40th).

O le Tusi Paia foi e faapaiaina ma faaauupegaina ai i tatou

E taitaiina i tatou e tusitusiga paia i le faaolataga ia Keriso, ma o le galuega a le Agaga Paia e faapaiaina ai i tatou e ala i tusitusiga paia (Ioane 1).7,17). O le ola e tusa ai ma le upu moni o le Tusi Paia e tuueseeseina ai i tatou.
Ua faamatala mai e Paulo i 2. Timoteo 3,16-17 isi:

“Auā o Tusitusiga Paia uma lava, e mai le Agaga o le Atua, e aoga ia e a‘oa‘o ai, e faasa‘o ai, e faatonu ai, e faatonu ai i le amiotonu, ina ia atoatoa ona lelei o le tagata o le Atua, ia agavaa ai mo galuega lelei uma lava.”

O le Tusi Paia, lea e faasino atu ai i tatou ia Keriso mo le faaolataga, o loo aoao mai ai foi ia i tatou aoaoga a Keriso ina ia tatou tuputupu ae i Lona faatusa. 2. O loo tautino mai e le Ioane 9 e faapea “o se tasi e sili atu ma le tumau i le mataupu a Keriso e le o ia te ia le Atua,” ma o loo finau mai Paulo tatou te ioe i “upu moni” a Iesu Keriso (1. Timoteo 6,3). Na faamautinoa mai e Iesu o tagata talitonu e usiusitai i ana upu e pei o tagata popoto e fausia o latou fale i luga o le papa (Mataio 7,24).

O le mea lea, e le gata ina avea le Tusi Paia ma tagata popoto mo le faaolataga, ae e taitai atu ai le tagata talitonu i le matua faaleagaga ma faaauupegaina ai o ia mo le galuega o le tala lelei. E lē o faia e le Tusi Paia ni folafolaga lē aogā i se tasi o nei mea. O le Tusi Paia e le mafai ona sese ma o le faavae mo le Ekalesia i mataupu uma o aoaoga faavae ma amioga faale-Atua.

O le suʻesuʻeina o le Tusi Paia - o se aʻoaʻiga Kerisiano

O le suʻesuʻeina o le Tusi Paia o se aʻoaʻiga faavae faaKerisiano o loo lelei ona faailoa mai i tala o le Feagaiga Fou. O tagata amiotonu o Perea “na talia le upu, ma latou suesue i Tusi i lea aso ma lea aso, pe moni” e faamautinoa ai lo latou faatuatua ia Keriso (Galuega 1 Kori.7,11). Sa faitau e le eunuka a le masiofo o Candake o Aitiope le tusi a Isaia ina ua talaʻi atu e Filipo Iesu iā te ia (Galu. 8,26-39). O Timoteo, o lē na iloa le Tusi Paia talu mai lona laʻitiiti e ala i le faatuatua o lona tinā ma lona tinā o lona tinā (2. Timoteo 1,5; 3,15), na faamanatu atu e Paulo e tufa atu le upu moni (2. Timoteo 2,15), ma “ia talaʻi atu le upu” (2. Timoteo 4,2).

Ua faatonuina e le tusi a Tito ia toeaina uma “ia tausi i le upu moni ua mautinoa” (Tito 1,9). Na faamanatu atu e Paulo i tagata Roma e faapea “o le onosai ma le faamafanafanaga mai i Tusitusiga Paia ua tatou maua ai le faamoemoe.” ( Roma 1 Kori.5,4).

Ua lapatai mai foi le Tusi Paia e uiga i le faalagolago i la tatou lava faauigaga o mau o tusitusiga paia (2. Pita 1,20), ia mimilo le Tusi Paia i lo tatou lava malaia (2. Pita 3,16), ma auai i finauga ma tauiviga i uiga o upu ma gafa (Tito 3,9; 2. Timoteo 2,14.23). E le noatia le Afioga a le Atua i o tatou manatu ma togafiti (2. Timoteo 2,9), na i lo lea, o le “ola ma le malosi” ma “o le faamasino lea i mafaufauga ma lagona o le loto” ( Eperu 4,12).

iʻuga

E talafeagai le Tusi Paia i le Kerisiano ona . . .

  • o le Afioga faagaeeina a le Atua.
  • e ta'ita'iina atu ai le au fa'atuatua i le fa'aolataga e ala i le fa'atuatua ia Keriso.
  • e faapaiaina ai le tagata talitonu e ala i le galuega a le Agaga Paia.
  • e taitai atu ai le tagata talitonu i le matua faaleagaga.
  • faaauupegaina o e talitonu mo le galuega o le tala lelei.

James Henderson