Lo Tatou Atua Tolu: alofa ola

033 lo tatou atua tolutasi ola alofaPe a fesiligia e uiga i le mea ola e sili ona leva, atonu e faasino atu nisi i laau paina e 10.000 tausaga le matutua o Tasmania po o se laau e 40.000 tausaga le matua o loo ola ai. O isi atonu e sili atu ona manatu i le limu 200.000 tausaga le matua i le talafatai o Balearic Islands i Sepania. Po o le a lava le matutua o nei laau, e iai se mea e sili atu ona matua—ma o le Atua e faavavau lea o loo faaalia mai i le Tusi Paia o le alofa soifua. O le uiga o le Atua e faaalia i le alofa. O le alofa o loo nofotupu i le va o tagata o le Tolutasi (Trinity) sa iai a o leʻi foafoaina le taimi, mai le vavau. E lei i ai lava se taimi na leai ai se alofa moni ona o lo tatou Atua e faavavau, tolutasi o le puna o le alofa moni.

Na faamatilatila e Augustine o Hippo (d. 430) lenei upu moni e ala i le faasino atu i le Tamā o le “alofa,” le Alo o le “pele,” ma le Agaga Paia o le alofa lea o loo i lo la va. Ona ko tena alofa sē gata, ne faite ei ne te Atua a mea katoa, e aofia i ei a koe mo au. I lana tusi The Triune Creator, o loo finau mai ai le failotu o Colin Gunton mo lenei faamalamalamaga a le Tolutasi o le foafoaga ma finau mai e tatau ona tatou faaaogāina le Tusi Paia atoa e fai ma molimau ae lē na o le tala o le foafoaga. 1. Tusi a Mose. O lo’o fa’amamafaina e Gunton, e le o se mea fou lea faiga-o le ala lea na malamalama ai le ulua’i ekalesia Kerisiano i le foafoaga. O se faaaʻoaʻoga, na taʻua e Irenaeus e faapea, o le vaaiga i le Tolutasi ua matuā manino mai ai le vaai atu i le foafoaga e tusa ai ma le mea na tupu iā Iesu. O le Atua na faia mea uma mai le leai o se mea (ex nihilo) na faia ma le faʻamoemoe atoatoa - ona o le alofa, i le alofa ma le alofa.

Sa masani ona faapea mai Thomas F. Torrance ma lona uso o James B. o le foafoaga o le taunuuga lea o le alofa le faatuaoia o le Atua. E manino lava lenei mea i afioga a le Silisiliese: “Ia tatou faia le tagata i lo tatou faatusa i lo tatou faatusa [...]” (1. Tunau 1,26). I le faaupuga “Ia tatou […]” o loo faasino atu i le natura o le Atua e tolutasi. O nisi tagata suʻesuʻe o le Tusi Paia e le ioe ma finau faapea o lenei manatu, faatasi ai ma lona faasinomaga i le Tolutasi, ua tuuina atu ai se malamalamaaga o le Feagaiga Fou i le Feagaiga Tuai. E masani lava ona latou vaʻai i le "Seʻi tatou [...]" o se masini tusitusi (le pluralis majestatis) pe vaʻai i ai o se faʻaaliga o loʻo fetalai mai le Atua i agelu o ona tagata foafoa. Peitaʻi, e lē o taʻua i le Tusi Paia e agelu le mana e foafoaina ai mea. E lē gata i lea, e tatau ona tatou faauigaina le Tusi Paia atoa ma mafaufau i le peresona o Iesu ma ana aʻoaʻoga. O le Atua na fetalai mai, “Ia tatou […]” o le Atua tolutasi, pe na iloa e o tatou tagata anamua lenei mea pe leai.

Pe a tatou faitau i le Tusi Paia ma mafaufau iā Iesu, ua tatou iloa ai o le foafoaina e le Atua o tagata i lona lava faatusa, ua faaalia manino mai ai lona natura, lea e faaalia i le alofa. I Kolose 1,15 ma i le 2 Korinito 4,4 ua tatou aoao ai o Iesu lava ia o le faatusa o le Atua. Na te atagia mai ia i tatou le faatusa o le Tama aua o ia ma le Tama e autasi i se sootaga o le alofa atoatoa o le tasi i le isi. Ua taʻu mai e le Tusi Paia e fesootaʻi atu Iesu i le foafoaga (e aofia ai ma tagata) e ala i le taʻua o ia o le “ulumatua” i luma o le foafoaga uma. Na taʻua e Paulo Atamu o le faatusa (anti-image) o Iesu “o lē o le a afio mai” (Roma 5,14). O Iesu, o lona uiga, o le ata faataitai o tagata uma. I upu a Paulo, o Iesu foʻi o le “Atamu mulimuli” o lē, o le “agaga e foaʻi mai ai le ola,” na ia faafouina le Atamu agasala ( 1 Kori. 1 ).5,45) ma ina ia savavali le tagata i lona lava faatusa.

E pei ona taʻu mai e le Tusi Paia, ua tatou “oofu i le [tagata] fou, ua faafouina i le poto e tusa ma le faatusa o lē na faia o ia” (Kolose. 3,10), ma “ua vaavaai atu i latou uma e le ufiufia i le mamalu o Ieova [...]; ona liua ai lea o i tatou i lona faatusa mai le tasi mamalu i le isi, e le Alii, o le Agaga ia” (2. Korinito 3,18). Ua taʻu mai e le tusitala o le Eperu o Iesu “o le ata o lona [Atua] mamalu, ma le faatusa o lona natura” (Eperu). 1,3). O ia o le faatusa moni o le Atua, o le na tofo i le oti mo tagata uma e ala i le tauaveina o lo tatou natura faaletagata. O le tasi ma i tatou, na ia faapaiaina ai i tatou ma avea i tatou ma ona uso ma tuafafine (Eperu 2,9-15). Na foafoaina i tatou ma ua toe faia nei i le faatusa o le Alo o le Atua, o lē ua ia faaatagia mai mo i tatou le faiā paia e faavae i le alofa i le Tolutasi. E tatau ona tatou ola, gaoioi ma ia Keriso, o le ua maua i totonu o le faapotopotoga tolu vaega o le alofa o le Tama, Alo ma le Agaga Paia. I totonu ma faatasi ma Keriso o i tatou o fanau pele a le Atua. Ae paga lea, o i latou e le mafai ona iloa le natura tolutasi o le Atua, e lagolagoina e le alofa, e faigofie ona latou leiloa lenei upumoni taua ona ua latou taliaina ni manatu sese eseese:

  • se Tatatolu, lea e faafitia ai le autasi taua o le Atua ma e tusa ai ma ona atua tutoatasi e tolu, o lona uiga o sootaga uma i le va o i latou ua taʻua o se tulaga i fafo ae le o se uiga masani o le uiga o le Atua e faamatalaina ai o ia.
  • se Modalism, o ana aʻoaʻoga e taulaʻi atu i le natura lē mavaevae o le Atua, o lē e aliali mai i taimi eseese i se tasi o ituaiga eseese e tolu. E teena foi e lenei aoaoga faavae so o se sootaga i totonu po o fafo ma le Atua.
  • se Subordinationism, o lē o loo aoao mai o Iesu o se foafoaga (po o se tagata paia, ae i lalo ifo o le Tama) ma o le mea lea e le faavavau o le Alo tutusa o le Atua o le Silisiliese. Ua faafitia foi e lenei aoaoga faavae e faapea o le Atua o loo i ai se sootaga tolutasi i lona uiga, lagolagoina e le alofa paia e faavavau.
  • O isi aʻoaʻoga o loo lagolagoina le aʻoaʻoga o le Tolutasi, ae ua lē taulau ona malamalama i lona mamalu: o le Atua e tolutasi, e ala i Lona lava natura, na tino mai ma foaʻi mai le alofa a o leʻi iai se foafoaga.

O le malamalama o le Atua Tolutasi o le alofa i lona lava natura, e fesoasoani iā ​​i tatou e iloa ai le alofa o le faavae o mea uma. O le taulaiga o lenei malamalamaaga e faapea o mea uma e afua mai ma taamilo ia Iesu, o le na te faaali mai le Tama ma auina mai le Agaga Paia. O lea la, o le malamalama i le Atua ma ana foafoaga (e aofia ai ma tagata) e amata i le fesili lenei: O ai Iesu?

E le mafaafitia le talitonuga o le Tolutasi na foafoaina e le Tama mea uma ma faatuina lona malo e ala i le tuuina o lona Alo i le totonugalemu o lana fuafuaga, faamoemoega ma faaaliga. E vivii le Alo i le Tama ma ua faamamaluina e le Tama le Alo. O le Agaga Paia, e le tautala mo ia lava, e faasino atu pea i le Alo ma faamamaluina ai le Alo ma le Tama. E fiafia le Tama, le Alo ma le Agaga Paia i lenei fegalegaleaiga tolutasi e lagolagoina e le alofa. Ma pe a tatou, le fanau a le Atua, molimau ia Iesu o lo tatou Alii, tatou te faia e ala i le Agaga Paia e faamamaluina ai le Tama. E pei ona ia valoia, o le faiva moni o le faatuatua o loo taoto “i le agaga ma le upu moni.” E ala i le tapuai i le Tama, le Alo, ma le Agaga Paia, tatou te avatu ai le viiga i le Toeaina na foafoaina i tatou i le alofa, ina ia tatou alolofa ia te ia ma tumau ia te ia e faavavau.

Fanau mai i le alofa

Iosefa Tkach        
Peresetene GRACE COMMUNION INTERNATIONAL