Le Agaga Paia

104 le agaga paia

O le Agaga Paia o le peresona lona tolu o le Aiga Atua ma e alu ese e faavavau mai le Tama e ala i le Alo. O ia o le faamafanafana na folafola mai e Iesu Keriso na auina mai e le Atua i tagata talitonu uma. O loo nofo le Agaga Paia i totonu ia i tatou, e tuufaatasia i tatou ma le Tama ma le Alo, ma suia i tatou e ala i le salamo ma le faapaiaina, ma faafoligaina i tatou i le faatusa o Keriso e ala i le faafouga faifai pea. O le Agaga Paia o le puna o musumusuga ma valoaga i le Tusi Paia ma o le puna o le lotogatasi ma le mafutaga i totonu o le Ekalesia. Na te tuuina atu meaalofa faaleagaga mo le galuega o le talalelei ma o le taiala faifai pea a le Kerisiano i upumoni uma. (Ioane 14,16; 15,26; Galuega a le Au Aposetolo 2,4.17-19.38; Mataio 28,19; Ioane 14,17-26; 1 Peteru 1,2; Tito 3,5; 2. Pita 1,21; 1. Korinito 12,13; 2. Korinito 13,13; 1. Korinito 12,1-11; Galuega 20,28:1; Ioane 6,13)

O le Agaga Paia o le Atua

O le Agaga Paʻia, o le Atua lena e galue - foafoaina, tautala, suia i tatou, ola i totonu ia i tatou, galue i totonu o tatou. E ui lava e mafai e le Agaga Paia ona faia lenei galuega e aunoa ma lo tatou iloa, e fesoasoani ia iloa atili.

O le Agaga Paia e i ai uiga o le Atua, e tutusa ma le Atua, ma e faia galuega e na o le Atua e faia. E pei o le Atua, e paia le Agaga - e matua paia lava o le faatiga i le Agaga Paia o se agasala matuia e pei o le solia o le Alo o le Atua (Eperu). 10,29). O le upuleaga i le Agaga Paia o se tasi lea o agasala e le mafaamagaloina (Mataio 12,31). E taʻu mai ai e faapea o le agaga e paia i le natura, o lona uiga, e lē gata i le mauaina o le paia ua tuuina atu, e pei o le tulaga i le malumalu.

E pei o le Atua, e faavavau le Agaga Paia (Eperu 9,14). E pei o le Atua, e iai le Agaga Paia i mea uma lava (Salamo 139,7-10). E pei o le Atua, o le Agaga Paia e silafia mea uma (1. Korinito 2,10-11; Ioane 14,26). O le Agaga Paia na foafoaina (Iopu 33,4; Salamo 104,30) ma faia vavega (Mataio 12,28; Roma 15:18-19) faia le galuega a le Atua i lana faiva. I le tele o mau o le Tusi Paia o loo taʻua ai le Tamā, Alo ma le Agaga Paia e tutusa le paia. I se fuaitau e uiga i “meaalofa a le Agaga,” o loo sosoo ai e Paulo le “tasi” o le Agaga, le “tasi” o le Alii, ma le “tasi” o le Atua (1 Kori.2,4-6). Na ia faaiuina se tusi i se faiga tatalo e tolu vaega (2Ko. 13,13). Ma ua faailoa atu e Peteru se tusi ma se isi fua faatatau e tolu vaega (1. Pita 1,2). E lē o se faamaoniga lea o le autasi, ae o loo lagolagoina.

Ua sili atu ona malosi le faaalia o le lotogatasi i le faiga o le papatisoga: “[Ia papatisoina i latou] i le suafa [tasi] o le Tama, ma le Atalii, ma le Agaga Paia” (Mataio 2).8,19). O le tolu e tasi le igoa, o se faʻaaliga o se faʻalapotopotoga, o se tagata.

A faia e le Agaga Paia se mea, e faia e le Atua. A fetalai mai le Agaga Paia, e fetalai mai le Atua. Ina ua pepelo Anania i le Agaga Paia, na ia pepelo i le Atua (Galu 5,3-4). E pei ona fai mai Peteru, na pepelo Anania e le gata i le sui o le Atua, ae o le Atua lava ia. E le mafai e se tasi ona "pepelo" i se malosi e le patino.

I se tasi taimi na faapea mai ai Paulo e faaaogā e Kerisiano le malumalu o le Agaga Paia (1Ko 6,19), i se isi nofoaga o i tatou o le malumalu o le Atua (1. Korinito 3,16). O se malumalu e mo le tapuai i se tagata paia, ae le o se malosiaga e le patino. Ina ua tusi Paulo e uiga i le "malumalu o le Agaga Paia", na ia fai mai tuusao: O le Agaga Paia o le Atua.

Faapea foi i le Galuega 13,2 ua faatusaina le Agaga Paia ma le Atua: “A o latou auauna i le Alii ma anapopogi, ona fetalai mai lea o le Agaga Paia, Ia e tuuese mai ia te au mai ia Panapa ma Saulo, mo le galuega ua ou valaauina ai i laua.” O iinei o loo fetalai mai ai le Agaga Paia o le Atua. I se tulaga talitutusa, na ia faapea mai na “tofotofo ma tofotofo iā te ia” tagata Isaraelu ma “na ou tautō ai foʻi i loʻu ita, latou te lē oo mai i loʻu mālōlōga” (Eperu). 3,7-11th).

Ae peitai-o le Agaga Paia e le na o se igoa e suitulaga i le Atua. O le Agaga Paia o se mea e ese mai le Tama ma le Alo; B. na faaalia i le papatisoga o Iesu (Mata 3,16-17). E eseese le tolu, ae tasi.

E faia e le Agaga Paia le galuega a le Atua i o tatou olaga. O i tatou o “fanau a le Atua”, o lona uiga ua fanau mai i le Atua (Ioane 1,12), lea e tutusa ma le “fanau i le Agaga” (Ioane 3,5-6). O le Agaga Paia o le agaga faafetai lea o loo afio ai le Atua i totonu ia i tatou (Efeso 2,22; 1. Johannes 3,24; 4,13). O loo nofo le Agaga Paia i totonu ia i tatou (Roma 8,11; 1. Korinito 3,16) - ma talu ai o loo nofo le Agaga i totonu ia i tatou, e mafai ona tatou faapea atu o loo afio le Atua i totonu ia i tatou.

O le mafaufau e a oe lava

O le Tusi Paia faʻatatauina uiga faʻapitoa i le Agaga Paʻia.

  • O loo ola le agaga (Roma 8,11; 1. Korinito 3,16)
  • Ua fetalai mai le Agaga (Galu 8,29; 10,19; 11,12; 21,11; 1. Timoteo 4,1; Eperu 3,7 ma isi).
  • E faaaoga e le Agaga i nisi taimi le suinauna patino “O a’u” (Galu 10,20; 13,2).
  • E mafai ona tautala atu i ai le agaga, faaosoosoina, faatigaina, upuleagaina, upuleagaina (Galuega 5. 3. 9; Efeso 4,30;
    Eperu 10,29; Mataio 12,31).
  • O le Agaga e taitaia, e fai ma sui, e valaau, e faaoso (Roma 8,14. 26; Galuega 13,2; 20,28).

Roma 8,27 tautala e uiga i se "lagona o le mafaufau". E mafaufau o ia ma faamasino—o se filifiliga e mafai ona “faafiafia ai o ia” (Galuega 15,28). O le mafaufau "iloa", o le mafaufau "totogi" (1. Korinito 2,11; 12,11). E le o se mana e le patino.

Ua taʻua e Iesu le Agaga Paia - i le gagana Eleni o le Feagaiga Fou - parakletos - o lona uiga o le faamafanafana, fautua, fesoasoani. “Ou te ole atu foi i le Tama, ona foaiina mai ai lea e ia ia te outou le tasi Fesoasoani, e ia te outou e faavavau, o le Agaga lea o le upu moni.” (Ioane 14,16-17). E pei o Iesu, ua faapea foi ona aoao mai le Agaga Paia, o le Fesoasoani muamua o le au soo, na te tuuina atu le molimau, na te faapupulaina mata, taiala ma faaalia le upumoni (Ioane 1).4,26; 15,26; 16,8 ma le 13-14). O matafaioi patino ia.

E fa'aaoga e Ioane le fa'ailoga tane parakletos; sa le tatau ona tuu le upu i le neuter. I le Ioane 16,14 o suinauna faaletagata ("ia") o loo faaaogaina foi i le gagana Eleni, e fesootai ma le upu moni lava "agaga". Semanu e faigofie ona sui i suinauna neuter ("it"), ae e le faia e Ioane lena mea. O le agaga atonu o le tane ("ia"). Ioe, o le kalama e fai lava si le taua iinei; o le mea taua e i ai i le Agaga Paia uiga patino. E le o ia o se mana faaituau, ae o le fesoasoani atamai ma le paia o loo nofo i totonu ia i tatou.

Le agaga i le Feagaiga Tuai

E leai sana lava mataupu po o se tusi a le Tusi Paia ua faaulutalaina “O le Agaga Paia”. Tatou te aoao i le Agaga i sina mea itiiti iinei, sina mea itiiti iina, i soo se mea lava o loo tautala mai ai le Tusi Paia i ana galuega. E itiiti lava se mea e maua i le Feagaiga Tuai.

Sa auai le agaga i le foafoaina o le ola ma sa aafia i lona tausiga (1. Tunau 1,2; Iopu 33,4; 34,14). Na faatumulia Pesasel e le Agaga o le Atua i “mea uma” mo le fausiaina o le fale fetafai (2. Mose 31,3-5). Na ia faataunuuina Mose ma pule i toeaina e fitugafulu (4. Tunau 11,25). Na ia faatumuina Iosua i le poto ma tuuina atu ia Samasoni ma isi taitai le malosi po o le tomai e tau ai4,9; Faamasino [ava]]6,34; 14,6).

Na tuuina atu le agaga o le Atua iā Saulo ma mulimuli ane toe aveesea (1. Samuel 10,6; 16,14). Na tuuina atu e le Agaga ia Tavita fuafuaga mo le malumalu8,12). Na musuia e le Agaga perofeta e saunoa (4. Mose 24,2; 2. Samuelu 23,2; 1 Nofo 12,19; 2 Nofo 15,1; 20,14; Esekielu 11,5; Sakaria 7,12; 2. Pita 1,21).

I le Feagaiga Fou foi, na faamalosia ai e le agaga tagata e tautatala, e pei o Elisapeta, Sakaria ma Simeona (Luka. 1,41. 67; 2,25-32). Sa faatumulia Ioane le Papatiso i le Agaga e oo lava ina fanau mai (Luka 1,15). O lana galuega sili ona taua o le faasilasilaga lea o le afio mai o Iesu, o le na ia papatisoina tagata e le gata i le vai, ae “i le Agaga Paia ma le afi” (Luka). 3,16).

O le Agaga ma Iesu

Sa faia pea e le Agaga Paia se sao taua i le soifuaga o Iesu. Na ia aumaia le tō o Iesu (Mata 1,20), na afio ifo iā te ia ina ua papatisoina (Mata 3,16), na taitaiina atu Iesu i le toafa (Luka 4,1) ma faauuina o ia e fai ma failauga o le tala lelei (Luka 4,18). E ala i “le Agaga o le Atua” na tuliesea ai e Iesu agaga leaga (Mataio 12,28). O le Agaga na ia ofoina atu ai o ia lava e fai ma taulaga mo agasala (Eperu 9,14), ma o le Agaga lava lea na toe faatuina ai o ia nai e ua oti (Roma 8,11).

Na aoao mai Iesu e faapea i taimi o sauaga e fetalai mai ai le Agaga e ala i le au soo (Mata 10,19-20). Sa Ia aoao atu ia i latou e papatisoina soo fou “i le suafa o le Tama, ma le Atalii, ma le Agaga Paia” (Mataio 2).8,19). Na ia folafola mai, o le a foaʻi mai e le Atua le Agaga Paia iā i latou uma o ē ole atu iā te ia (Luka
11,13).

O aoaoga sili ona taua a Iesu e uiga i le Agaga Paia o loo maua i le Evagelia a Ioane. Muamua, e tatau i le tagata ona “fanau i le vai ma le Agaga” (Ioane 3,5). Na te manaomia se toe fanauina faaleagaga, ma e le mafai ona maua mai ia te ia lava: o se meaalofa mai le Atua. E ui ina le vaaia le Agaga, ae na te faia e le Agaga Paia se eseesega manino i o tatou olaga (f.8).

Ua aʻoaʻo mai foʻi Iesu: “O lē e fia inu, inā sau ia iā te aʻu ma inu. O lē e talitonu mai iā te aʻu, e pei ona fai mai ai Tusitusiga Paia, e tafe ifo mai iā te ia vaitafe o le vai ola” (Ioane 7:37-38). Na vave ona mulimuli atu Ioane i le faauigaga: “Ua fetalai mai foi o ia e uiga i le Agaga, e maua e i latou o e faatuatua ia te ia...” (f.39). E faamalieina e le Agaga Paia se galala i totonu. Na te tuuina mai ia i tatou le faiā ma le Atua lea na foafoaina ai i tatou. O le o mai ia Iesu, tatou te maua ai le Agaga, ma e mafai e le Agaga ona faatumuina o tatou olaga.

Aua e oo mai lava i lena taimi, ua ta’u mai e Ioane ia i tatou, e lei liligiina mai i le lalolagi atoa le Agaga: o le Agaga “e lei i ai iina; aua e lei faamamaluina lava Iesu” (f.39). Sa faatumuina e le Agaga alii ma tamaitai taitoatasi i luma o Iesu, ae ua le o toe umi ae oo mai i se auala fou, sili atu ona mamana—i le Penetekoso. Ua sasaa atu nei le Agaga faatasi, ae le na o tagata taitoatasi. So o se tasi ua “valaauina” e le Atua ma papatisoina ua talia o ia (Galu 2,38-39th).

Na folafola atu e Iesu o le a maua e ona soo le Agaga o le upu moni ma o le a mau lenei Agaga ia i latou (Ioane 1 Kori.4,16-18). E tutusa lea ma le afio mai o Iesu i ona soo (f.18), auā o le agaga lea o Iesu ma le agaga o le Tamā – na auina mai e Iesu faapea ma le Tamā (Ioane 1).5,26). O le Agaga e mafai ai e Iesu ona maua e tagata uma ma faaauau lana galuega.

E tusa ai ma le fetalaiga a Iesu, o le Agaga e “aoao atu i le au soo i mea uma lava” ma “faamanatu atu ia te i latou i mea uma ua ou fai atu ai ia te outou” (Ioane 1).4,26). Na aoao atu e le Agaga ia i latou mea sa le mafai ona latou malamalama i ai a o lei toetu mai Iesu6,12-13th).

E molimau le Agaga ia Iesu (Ioane 15,26; 16,14). Na te le faalauiloaina o ia lava, ae taitai atu tagata ia Iesu Keriso ma le Tama. Na te lē tautala “e na o ia lava” ae na o le finagalo o le Tamā (Ioane 16,13). Ma ona e mafai ona nofo le Agaga i le faitau miliona o tagata, o se manuia mo i tatou le afio ae o Iesu i le lagi ma auina mai le Agaga ia i tatou (Ioane 16:7).

O loʻo galue le Agaga ile faievagelia; Na ia faʻamatalaina i le lalolagi lana agasala, lona taʻusalaina, lona manaʻoga mo le faʻamasinoga tonu ma le mautinoa o le faʻamasinoga (f.8-10). O le Agaga Paʻia faʻasino tagata ia Iesu o ia o le togiola uma tausalaina ma o le mafuaʻaga o le amiotonu.

O le Agaga ma le Ekalesia

Na valoia e Ioane le Papatiso o le a papatisoina e Iesu tagata “i le Agaga Paia” (Mare 1,8). Na tupu lenei mea ina ua mavae lona toetu i le aso o le Penetekoso, ina ua toe faaolaolaina faavavega e le Agaga le au soo (Galuega 2). O se vaega foi o le vavega na faalogo ai tagata i le au soo o tautala i gagana ese (f.6). O vavega faapena na tutupu i le tele o taimi a o tuputupu ae ma faalauteleina le Ekalesia (Galu 10,44-46; lona 19,1-6). I le avea ai o se tusitala o talafaasolopito, ua lipotia mai ai e Lukas mea e lua e le masani ai ma mea masani na tutupu. E leai se mea e taʻu mai ai o nei vavega na tutupu i tagata talitonu fou uma.

Fai mai Paulo o tagata talitonu uma e papatisoina i le tino e tasi e le Agaga Paia - o le Ekalesia (1. Korinito 12,13). Ua tuuina atu le Agaga Paia ia i latou uma o e talitonu (Roma 10,13; Kalatia 3,14). Pe i ai pe leai foi se vavega e o faatasi, o tagata talitonu uma lava e papatisoina i le Agaga Paia. E leai se mea e manaʻomia ona vaʻavaʻai i se vavega o se faʻamaoniga faʻapitoa, faʻaalia o lenei mea. E le o manaomia e le Tusi Paia tagata talitonu uma e talosagaina ina ia papatisoina e le Agaga Paia. Nai lo o lea, ua valaau atu ai i tagata talitonu uma ina ia faatumuina e le aunoa i le Agaga Paia (Efeso 5,18) - naunau e mulimuli i le taitaiga a le Agaga. O se tiute faifaipea lea, ae le o se mea e tasi.

Nai lo le sailia o se vavega, e tatau ona tatou saili i le Atua ma tuu atu i le Atua e filifili pe tupu se vavega pe leai. E masani ona faamatalaina e Paulo le mana o le Atua e le o ni vavega, ae i faaupuga e faailoa mai ai le malosi i totonu: faamoemoe, alofa, onosai ma le onosai, naunau e auauna atu, malamalama, onosai ma le lototele i le talaiga (Roma 1.5,13; 2. Korinito 12,9; Efeso 3,7 u. 16-17; Kolose 1,11 ma le 28–29; 2. Timoteo 1,7-8th).

O loo faaalia i le tusi o Galuega o le Agaga o le mana lea i tua atu o le tuputupu ae o le Ekalesia. Na tuuina atu e le Agaga i le au soo le malosi e molimau atu ai ia Iesu (Galu 1,8). Na ia tuuina atu ia i latou le mana tele o le faatauanau i la latou lauga (Galuega a le Au Aposetolo 4,8 & 31; 6,10). Na ia tuuina atu ana faatonuga ia Filipo, ma mulimuli ane siitia o ia (Galu 8,29 ma le 39).

O le Agaga na faamalosia le ekalesia ma faatuina tagata e taʻitaʻia ai (Galu 9,31;
20,28). Na ia fetalai atu ia Peteru ma le ekalesia i Anetioka (Galuega a le Au Aposetolo 10,19; 11,12; 13,2). Na ia faatonuina Akapo e valoia se oge ma Paulo e fetuu (Galu 11,28; 13,9-11). Na ia taʻitaʻia Paulo ma Panapa i la laʻua malaga (Galuega 13,4; 16,6-7) ma fesoasoani i le Fono a le Au Aposetolo i Ierusalema e faia ana filifiliga (Galuega 15,28). Na ia auina atu Paulo i Ierusalema ma valoia mea o le a tupu i inā (Galuega 20,22:23–2; ).1,11). Na i ai le Ekalesia ma tupu ae ona o le galue o le Agaga i le au faatuatua.

Le Agaga ma Tagata Faʻatuatua i aso nei

O le Atua le Agaga Paia o loʻo loloto lona aafia i olaga o tagata talitonu i aso nei.

  • Na te taʻitaʻia i tatou i le salamo ma aumaia le ola fou (Ioane 16,8; 3,5-6th).
  • O loo soifua o Ia i totonu ia i tatou, aoao mai, taialaina i tatou (1. Korinito 2,10-13; Ioane 14,16-17 & 26; Roma 8,14). Na te taitaia i tatou e ala i tusitusiga paia, e ala i le tatalo, ma e ala i isi Kerisiano.
  • O ia o le agaga o le poto e fesoasoani ia i tatou e mafaufau ai i faaiuga o le a oo mai ma le mautinoa, alofa ma le faautauta (Efeso 1,17; 2. Timoteo 1,7).
  • E “peritomeina” e le Agaga o tatou loto, faamaufaailogaina ma faapaiaina i tatou ma vaetofiaina i tatou mo le finagalo o le Atua (Roma). 2,29; Efeso 1,14).
  • Na te aumaia le alofa ma le fua o le amiotonu ia i tatou (Roma 5,5; Efeso 5,9; Kalatia 5,22-23th).
  • Na te tuuina i tatou i le ekalesia ma fesoasoani ia i tatou ia iloa o i tatou o fanau a le Atua (1. Korinito 12,13; Roma 8,14-16th).

E tatau ona tatou tapuai atu i le Atua “i le Agaga o le Atua,” e faasino atu o tatou mafaufau ma faamoemoega i le mea e finagalo i ai le Agaga (Filipi). 3,3; 2. Korinito 3,6; Roma 7,6; 8,4-5). E tatou te taumafai e fai le mea e finagalo i ai o ia (Kalatia 6,8). Pe a taʻitaʻia i tatou e le Agaga, na te aumaia le ola ma le filemu (Roma 8,6). Na te tuuina mai ia i tatou le avanoa i le Tama (Efeso 2,18). E tu o ia i o tatou tafatafa i o tatou vaivaiga, na te “faatusalia” i tatou, o lona uiga, na te fautua mo i tatou i le Tamā (Roma). 8,26-27th).

Na te tuuina mai foi meaalofa faaleagaga, o meaalofa e agavaa ai mo tofiga taitai i le ekalesia (Efeso 4,11), i tofiga eseese (Roma 12,6-8), ma nisi taleni mo galuega tulaga ese (1. Korinito 12,4-11). E le maua e se tasi meaalofa uma i le taimi e tasi, e leai foi se meaalofa e avatu fua i tagata uma (f.28-30). O meaalofa uma, pe faaleagaga pe “natura,” e tatau ona faaaoga mo le manuia lautele ma auauna atu i le Ekalesia atoa (1. Korinito 12,7; 14,12). E taua meaalofa uma (1. Korinito 12,22-26th).

O loo ia i tatou lava na o “faapolopolo” o le Agaga, o le tautoga muamua lea e folafola mai ai le tele o mea e sili atu i le lumanai (Roma). 8,23; 2. Korinito 1,22; 5,5; Efeso 1,13-14th).

O le Agaga Paia o le Atua o loo galue i o tatou olaga. O mea uma e faia e le Atua e faia e le Agaga. O le mafuaaga lena na apoapoai mai ai Paulo ia i tatou, “Afai tatou te savavali i la le Agaga, ia tatou savavali foi i la le Agaga... aua le faatiga i le Agaga Paia... aua foi ne’i tineia le Agaga” (Kalatia. 5,25; Efeso 4,30; 1th. 5,19). O lea, seʻi o tatou faalogo lelei i mea o loo fai mai ai le agaga. A fetalai mai, e fetalai mai le Atua.

Michael Morrison


pdfLe Agaga Paia