Le Soifuaga o le Aposetolo o Peteru

744 le soifuaga o le aposetolo o peteruO se tagata faale-Tusi Paia e mafai ona tatou iloaina uma o Simona, le atalii o Iona (atalii o Iona), tatou te iloa o le aposetolo o Peteru. E ala i evagelia tatou te iloa ai o ia o se tagata i ona lavelave ofoofogia uma ma feteenaiga: o Peteru, o le na filifilia e ia lava e puipuia ma siamupini o Iesu i le iuga oona. O Peteru le tagata na lototele e faasaʻo le matai. O Peteru, o lē e malamalama malie, ae vave ona tuu o ia lava i le ulu o le vaega. O le fa'atopetope ma le tuuto, le mafaufau ma le malamalama, le taumateina ma le lotomaaa, vilivilitai ma le saua, tatala ae soona le tautala pe a taua—o Peteru o se tagata e pei o le toatele o i tatou. Oi ioe, e mafai ona tatou iloa uma ma Peteru. Tau ina ia faagaeeina i tatou uma i lona toefuataiga ma le toe faaleleia e lona Alii ma le Matai.

mamalu ma le fiafia

O Peteru o se tagata Kalilaia mai Isaraelu i mātū. Na taʻua e se tusitala Iutaia o nei tagata i fafo e vave ona ita ae e limafoaʻi. Na taʻua e le Talmud Iutaia e uiga i nei tagata malolosi: E sili atu ona latou manatu mamafa i le mamalu nai lo o le mauaina o mea. Na faamatalaina e le failotu o William Barclay ia Peteru e faapea: “E pu’upu’u, fa’atopetope, fa’alogona, faigofie ona fiafia i se vala’au e fa’amanino, fa’amaoni e o’o i le i’uga--o Peteru o se tagata Kalilaia. I uluaʻi mataupu e 12 o Galuega a le ʻau Aposetolo, o loo taʻua ai le tulaga taʻutaʻua o Peteru i uluaʻi Kerisiano. O Peteru na uunaʻia le filifilia o se aposetolo fou e suitulaga iā Iuta (Galu 1,15-22). O Peteru o le failauga mo le vaega toalaiti i le uluai lauga i le aso Penetekoso (Galuega 2). I le taitaiina o le faatuatua i lo latou Alii, na faamaloloina ai e Peteru ma Ioane se tagata ma’i lauiloa i le malumalu, aumai se motu o tagata e toatele, ma tetee i taitai Iutaia ina ua pu’eina i latou (Galuega. 4,1-22). 5000 tagata na o mai ia Keriso ona o nei mea ofoofogia na tutupu.

O Peteru lea na alu i Samaria e faamautu le faamoemoega o le talalelei i lena misiona luitauina. O ia lea na fetaiaʻi ma le taulāitu faitogafiti o Simona Magus (Galu 8,12-25). O le aoaiga a Peteru na mafua ai ona feoti tagata taufaasesē e toalua (Galu 5,1-11). Na toe faatuina e Peteru se soo ua oti i le ola (Galu 9,32-43). Ae masalo o lana sao sili i le talafaasolopito o le ekalesia o le taimi lea na ia papatisoina ai se taitai Roma i totonu o le ekalesia - o se gaioiga malosi na maua ai faitioga i le uluai lotu sa pulea e Iutaia. Na faaaogaina e le Atua e tatala ai le faitotoa o le faatuatua i le lalolagi o Nuuese (Galuega 10, Galuega 15,7-11th).

Peteru. Peteru. Peteru. Sa ia pulea le uluai ekalesia e pei o se colossus ua liua. E le talitonuina na faamaloloina e mamai i ala o Ierusalema, ina ua na o lona ata lava na ufitia ai i latou (Galuega. 5,15).

Ae pei ona tatou vaai i ai, e le o taimi uma na ia amio ai faapea. I lenā pō pogisa i Ketesemane, ina ua ō mai le motu o tagata e puʻe iā Iesu, na tipi ese ai e Peteru le taliga o se auauna a le ositaulaga sili i le sasaina o le pelu. Na ia iloa mulimuli ane o lenei faiga sauā na faailogaina ai o ia o se tagata. E mafai ona maumau ai lona ola. O lea na mulimuli mamao atu ai o ia iā Iesu. I le Luka 22,54-62 Ua faaalia manino mai le faafitia e Peteru o lona Alii - faatolu e pei ona valoia e Iesu. Ina ua uma lona faafitia lona tolu o le iloaina o Iesu, na faigofie ona lipotia mai e Luka: “Ona faliu lea o le Alii, ua silasila mai ia Peteru.” (Luka 2 Kori.2,61). O le taimi lena na iu ai ina iloa e Peteru lona le mautonu ma le le saunia moni lava. Ua faaauau le tala a Luka: “Ona alu atu lea o Peteru i fafo, ua tagi lotulotu lava”. I lenei lava toilalo amio sa i ai uma le malepelepe ma le tulaga maoae o le tuputupu ae o Peteru.

O le faamaualuga o le loto

Sa i ai ia Peteru se faafitauli tele tau tupe. O se mea tatou te maua uma i le tasi tikeri po o le isi. Sa mafatia Peteru i le faamaualuga tele, le talitonu o le tagata ia te ia lava, le soona talitonu i ona lava tomai faaletagata ma le faamasinoga. O le 1. Ua lapataia i tatou e le Ioane mataupu e 2 fuaiupu e 16 le tele o le faamaualuga e fuafua ai a tatou amioga. O isi tusitusiga o loʻo faʻaalia ai o lenei fasioti tagata le leoa e mafai ona sosolo mai ia i tatou ma faʻaleagaina o tatou faʻamoemoega sili (1. Korinito 13,1-3). Na tupu lenā mea iā Peteru. E mafai foi ona tupu ia i tatou.

A o tatou latalata atu i le vaitau o le Paseka ma le Eseta ma saunia e faasoa atu le areto ma le uaina o le faamanatuga, ua valaauina i tatou e suesue i tatou lava mo lenei uiga ua mauaa (1. Korinito 11,27-29). O lo tatou fasioti tagata le leoa e sili ona iloa e ala i le suʻesuʻeina o ona itu uiga ese. E le itiiti ifo ma le fa o latou e mafai ona tatou faʻaalia i aso nei.

Muamua, mimita i le malosi faaletino o se tasi. O Peteru o se faifaiva malosi ma atonu na taʻitaʻia le faigapaʻaga a ni paga se toʻalua o uso i le matafaga o Kalilaia. Na ou ola aʻe i tagata faifaiva - e mafai ona latou malolosi ma tautala ma e le faʻaaogaina solosolo silika. O Peteru le tagata na sili ona mulimuli i ai tagata. Sa fiafia o ia i le olaga faigata ma le vevesi. Ua tatou vaaia lena mea i le Luka 5,1-11 ina ua fetalai atu Iesu ia te ia e lafo a latou upega e maua ai ni i'a. O Peteru lea na tetee: “Le Alii e, na matou galulue i le po atoa, e leai se mea na maua”. Ae e pei ona masani ai, na ia gauai atu i le uunaiga a Iesu, ma o le tele faafuasei o le puʻeina na mafua ai ona teteʻe ma le paleni lagona. Sa tumau pea lenei maalili ma atonu na mafua ona o lona soona mautinoa—o se uiga o le a fesoasoani ai Iesu ia te ia e suitulaga i le faatuatua faalelagi.

Ua iloa e i latou e iloa

O lenei itu lona lua ua taʻua o le faamaualuga mafaufau (elitist knowledge). o le a ia i totonu 1. Korinito 8,1 ta'ua i le mea ua ta'u mai ai ia i tatou e faafefeteina le poto. E faia. O Peteru, e pei o le toatele o tagata Iutaia sa mulimuli ia Iesu, sa manatu ua latou iloa mea uma. E manino mai o Iesu o le Mesia na faatalitalia, o lea o se mea masani lava o le a Ia faataunuuina valoaga o le silisiliese o le atunuu ma le tofiaina o tagata Iutaia e avea ma taʻitaʻi sili i le malo na valoia e perofeta.

Sa i ai pea lenei feeseeseaiga ia i latou e uiga i le tagata e sili i le malo o le Atua. Na faagaeeina e Iesu lo latou fia aai e ala i le folafola atu ia i latou o nofoalii e sefululua i le lumanai. O le mea latou te leʻi iloa o lenei mea o loʻo i se lumanaʻi mamao. O lea la i lona taimi, na afio mai ai Iesu e faamaonia o ia lava o le Mesia ma faataunuu le matafaioi o le auauna mafatia a le Atua (Isaia 53). Ae o Peteru, e pei o isi soo, na misia lenei togafiti. Sa manatu o ia na te iloa mea uma. Na ia teena folafolaga (o tuʻinanauga ma le toetū) a Iesu ona e feteenaʻi ma lona malamalama (Mareko. 8,31-33), ma tetee ia Iesu. O lea na maua ai e ia le aoaiga, "Alu ia oe i o'u tua, Satani!"
Sa sese Peteru. Sa sese o ia i faamatalaga sa ia te ia. Na ia tuufaatasia le 2 ma le 2 ma maua ai le 22, e pei o le toatele o i tatou.

I le pō na puʻea faapagota ai Iesu, sa finau pea le ʻausoo faamaoni po o ai e sili i le malo o le Atua. Latou te le'i iloaina le leaga o aso e tolu o loo faatalitali mai mo i latou. O Peteru o se tasi o soo tauaso ma sa musu muamua e tuu Iesu e mulumulu ona vae e fai ma faataitaiga o le lotomaualalo (Ioane 13). O le faamaualuga o le poto e mafai ona faia lena mea. E aliali mai pe a tatou manatu ua tatou iloa mea uma pe a tatou faalogo i se lauga pe faia se galuega tapuai. E taua le iloaina o lenei mea, aua o se vaega o le faamaualuga matautia o loo tatou tauaveina i totonu.

Mimita i lou tulaga

Sa feagai Peteru ma uluai soo ma lo latou faasausili ina ua latou feita i le tina o Iakopo ma Ioane ona o le fesili atu mo o la atalii i ni nofoaga sili e sosoo ma Iesu i le malo o le Atua (Mataio 20,20:24–2). Sa latou feita ona sa latou talitonu e tatau ona avea nei nofoaga mo latou. O Peteru o le taʻitaʻi taʻutaʻua o le vaega ma sa popole ona e foliga mai e alofa faapitoa Iesu ia Ioane (Ioane Kori.1,20-22). O lenei ituaiga o polokiki i totonu o Kerisiano ua salalau i totonu o le Ekalesia. O ia e nafa ma nisi o mea sese sili ona leaga na faia e le Ekalesia Kerisiano i le talafaasolopito atoa. O pope ma tupu na tau mo le pule i le Vaitau Tutotonu, na fasiotia e le au Anglicans ma le Presbyterians le tasi ma le isi i le seneturi lona 16, ma o loo i ai pea ni masalosaloga loloto o nisi o Porotesano ogaoga e uiga i Katoliko e oo mai i aso nei.

E i ai se mea e fai i le lotu, lea e autu lava i le latalata atu i le faavavau, e uiga i le fesootai ma mea silisili, i o tatou mafaufau ia "Ou te alofa i le Atua nai lo oe, o lea ou te latalata atu ai ia te ia nai lo isi tagata uma" e mafai ona fano. O le fa'amaualuga la i lona lava tulaga e masani ona fa'ate'a ai le fa'amaualuga numera fa, o le fa'amaualuga i le sauniga lotu. Ua tele vaevaega a Ekalesia i Sisifo ma Sasa’e i tausaga ua mavae, ma o se tasi o ia mea sa i ai i le fesili pe tatau ona faaaoga le areto faafefete poo le areto e le faafefeteina i le faamanatuga. O nei fevaevaeaiga ua ta’uleagaina ai le ta’uleleia o le Ekalesia i le talafaasolopito atoa, ona o le toatele o tagatanuu e vaai i lenei feeseeseaiga o se finauga e uiga i le fesili, “E sili atu la’u talimalo nai lo oe”. E oo lava i aso nei, e faatasi i le vaiaso ona faamanatu e nisi vaega o le ʻau Porotesano le Talisuaga a le Alii, e faatasi i le masina ona faamanatuina e isi, ae o isi foʻi e mumusu e faamanatu, ona e faaata mai ai se tino autasi, lea e latou te faapea mai e lē moni.

In 1. Timoteo 3,6 Ua lapata’ia ekalesia ina ia aua ne’i tofia se tagata fou i le faatuatuaga ina ne’i faafefeteina i latou ma pauu i lalo o le faamasinoga a le tiapolo. O lenei faasinomaga i le tiapolo e foliga mai ua avea ai le faamaualuga o se "uluai agasala" aua na mafua ai ona faateleina e le tiapolo lona manatu ia te ia lava seia oo ina tetee i le fuafuaga a le Atua. Sa le mafai lava ona ia teena le avea ma ona lava pule.

O le faamaualuga o le le matua

O le faamaualuga o se pisinisi ogaoga. Na te faia tatou te soona manatu mamafa i o tatou tomai. Po o le fafagaina loloto i totonu ia i tatou se manao ia maua se lagona lelei e uiga ia i tatou lava e ala i le faasilisilia o i tatou lava nai lo isi. E ʻinoʻino le Atua i le faamaualuga auā na te silafia e mafai ona aafia ai la tatou faiā ma ia ma isi ( Faataoto 6 ). E tele naua mea a Peteru, e faapena foi i tatou uma. E mafai e le faamaualuga ona maileia i tatou i le mailei sili faaleagaga o le faia o mea sao mo mafuaaga sese. Ua lapataia i tatou ina ia mafai ona tatou susunuina e oo lava i o tatou tino ona o le faamaualuga faalilolilo e faailoa atu ai i isi lo tatou amiotonu. O le le matua faaleagaga lea ma le tauaso faanoanoa mo se mafuaaga taua. Ua iloa e Kerisiano poto masani uma e le afaina pe faapefea ona tatou vaai i mata o tagata e tauamiotonuina i tatou lava i luma o le Faamasinoga Mulimuli. Leai. O le mea e taua o le manatu o le Atua ia i tatou, ae le o manatu o isi tagata o loo siomia ai i tatou. Pe a tatou iloaina lenei mea, e mafai ona tatou agaʻigaʻi i luma moni i le olaga faa-Kerisiano.

O le mea lilo lena o le faiva ofoofogia a Peteru i le Galuega. Sa ia malamalama. O le mea na tupu i le pō na puʻea faapagota ai Iesu, na iʻu ai ina paʻū le toeaina o Peteru. Na alu atu o ia i fafo ma tagi matuitui ona ua mafai ona ia faasuati mai lena vailaau oona ua ta'ua o le faamaualuga o le tagata. Sa pagatia le toeaina o Peteru i se pa'u oti. E umi lava le ala o le a ia alu i ai, ae ua ia oo i le suiga o lona olaga.

E mafai foi ona faapea e uiga ia i tatou. A o tatou latalata atu i le faamanatuina o le maliu faataulagaina o Iesu, seʻi o tatou manatua, e pei o Peteru, e mafai ona avea i tatou ma tagata fou e ala i lo tatou nutimomoia. Seʻi o tatou faafetai atu i le Atua mo le faaaʻoaʻoga a Peteru ma le alofa o lo tatou Matai onosaʻi ma silasila mamao.

saunia e Neil Earle