Faapaiaina

121 faapaiaina

O le faapaiaina o se faatinoga o le alofa tunoa e ala mai ai le Atua i le amiotonu ma le paia o Iesu Keriso i le tagata talitonu ma aofia ai o ia i totonu. O le faapaiaina e maua e ala i le faatuatua ia Iesu Keriso ma e faia e ala i le i ai o le Agaga Paia i totonu o tagata. (Roma 6,11; 1. Johannes 1,8-9; Roma 6,22; 2. Tesalonia 2,13; Kalatia 5, 22-23)

Faapaiaina

E tusa ai ma le Concise Oxford Dictionary, o le faapaia o lona uiga o le vaetofia pe umia le paia, po o le faamamaina pe laveai mai agasala.1 O nei faauigaga e atagia mai ai le mea moni e faapea o loo faaaogā e le Tusi Paia le upu “paia” i ni auala se lua: 1) tulaga faapitoa, o lona uiga ua tuueseeseina mo le faaaogāina e le Atua, ma le 2) amioga mama - mafaufauga ma gaoioiga e talafeagai ma tulaga paia, Mafaufauga ma gaoioiga e ogatusa. ma le ala a le Atua.2

O le Atua na te faʻapaʻiaina ona tagata. O ia na te vaetofiaina mo lona mafuaʻaga, ma o ia na te faʻatagaina ia paia. E i ai lava sina finauga i le manatu muamua, o le tuu ese e le Atua o tagata mo Lana fuafuaga. Ae o loʻo i ai le finauga i le fesoʻotaʻiga i le va o le Atua ma le tagata o loʻo aʻafia i le faʻapaʻiaina o amioga.

Fesili e aofia ai: O le a le gaioiga a le au Kerisiano e tatau ona faia i le faʻapaʻiaina? O le a le tele e tatau ai i le au Kerisiano ona faʻamoemoe e alualu i luma i le faʻavasegaina o latou mafaufauga ma gaioiga ma tapulaʻa a le Atua? Faʻafefea e le ekalesia ona apoapoaʻi ona tagata lotu?

O le a matou tuuina atu manatu nei:

  • O le faʻapaʻiaina e ala i le alofa tunoa o le Atua.
  • E tatau i le au kerisiano ona taumafai e faʻatatau o latou manatu ma amioga ma le finagalo o le Atua e pei ona faʻaalia i le Tusi Paʻia.
  • O le faapaiaina o se alualu i luma alualu i luma i le tali atu i le finagalo o le Atua. Seʻi o tatou talanoaina pe faʻafefea ona amata le faʻapaʻiaina.

Faʻapaʻiaina muamua

O tagata e amio piʻopiʻo ma e lē mafai ona filifili le Atua i la latou lava filifiliga. O le faaleleiga e tatau ona amataina e le Atua. E mana'omia le fesoasoani alofa a le Atua a'o le'i maua e se tagata le faatuatua ma liliu atu i le Atua. Pe o lenei alofa tunoa e le mafai ona tetee atu e finauina, ae ua ioe Orthodoxy o le Atua na te faia le filifiliga. Na te filifilia tagata mo lana fuafuaga ma faapaiaina ai i latou pe vaetofia i latou mo isi. I aso anamua, na faapaiaina ai e le Atua le nuu o Isaraelu, ma i totonu o nei tagata na ia faaauau ai ona faapaiaina le au sa Levī (e.g. 3. Mose 20,26:2; 1,6; 5 Mon. 7,6). Sa ia filifilia i latou mo lona faamoemoega.3

Peitaʻi, ua tuueseeseina Kerisiano i se isi auala: “O ē ua faapaiaina iā Keriso Iesu” (1. Korinito 1,2). “Ua tasi lava ona faapaiaina i tatou i le taulaga o le tino o Iesu Keriso.” (Eperu 10,10).4 Ua faapaiaina Kerisiano i le toto o Iesu (Eperu 10,29; 12,12). Ua ta'u mai e paia (1. Pita 2,5. 9) ma ua taʻua i latou o "tagata paia" i le Feagaiga Fou atoa. O lona tulaga lena. O lenei uluai faapaiaina e pei o le tauamiotonuina (1. Korinito 6,11). “Na muai filifilia outou e le Atua ina ia faaolaina i le faapaiaina e le Agaga” (2. Tesalonia 2,13).

Ae o le faamoemoega o le Atua mo Ona tagata e sili atu nai lo se tautinoga faigofie o se tulaga fou—o se vaetofia mo Lona faaaogaina, ma o Lona faaaogaina e aofia ai se suiga tau amio i Ona tagata. O tagata ua “fuafuaina … i le usiusitai ia Iesu Keriso” (1. Pita 1,2). E tatau ona liua i latou i foliga o Iesu Keriso (2. Korinito 3,18). E le gata ina tatau ona folafola atu i latou e paia ma amiotonu, ae ua toe fanaufouina foi. O se olaga fou ua amata ona atiina ae, o se olaga e tatau ona amio i se tulaga paia ma le amiotonu. O lea o le faapaiaina muamua e tau atu i le faapaiaina o le amio.

Faʻapaiaina o amioga

E oo lava i le Feagaiga Tuai, sa ta’u atu e le Atua i Ona tagata o lo latou tulaga paia e aofia ai se suiga i amioga. E tatau i tagata Isaraelu ona aloese mai faiga lē mamā auā na filifilia i latou e le Atua4,21). Sa faalagolago lo latou tulaga paia i lo latou usiusitai8,9). E tatau i ositaulaga ona faamagaloina nisi o agasala auā e paia na (3. Mose 21,6-7). E tatau i tagata tapuaʻi ona suia a latou amio a o vaetofia i latou (4. Tunau 6,5).

O la tatou filifiliga ia Keriso e iai sona uiga taualoa. Talu ai ua valaauina i tatou e Lē e Paia, ua apoapoaʻia ai Kerisiano ina ia “paia a outou amio uma” (1. Pita 1,15-16). I le avea ai ma tagata filifilia ma le paia o le Atua, e ao ona tatou faaalia le alofa mutimutivale, le agalelei, le lotomaulalo, le agamalu, ma le onosai (Kolose. 3,12).

O le agasala ma le lē mamā e lē o ni tagata o le Atua (Efeso 5,3; 2. Tesalonia 4,3). Pe a faʻamamāina e tagata i latou lava mai faʻamoemoega leaga, o le a "faʻapaʻiaina" i latou (2. Timoteo 2,21). E tatau ona tatou pulea o tatou tino i se auala e paia (2. Tesalonia 4,4). O le “paia” e masani ona fesootaʻi ma le “lē ponā” (Efeso 1,4; 5,27; 2. Tesalonia 2,10; 3,13; 5,23; Tito 1,8). O Kerisiano ua “valaaulia ia paia” (1. Korinito 1,2), “ia taitai se savaliga paia” (2. Tesalonia 4,7; 2. Timoteo 1,9; 2. Pita 3,11). Ua faatonuina i tatou e “tausi atu i le faapaiaina” (Eperu 1 Kori2,14). Ua faalaeiauina i tatou ina ia paia (Roma 1 Kori2,1), ua taʻu mai iā i tatou ua “faia” (Eperu 2,11; 10,14), ma ua faalaeiauina i tatou ina ia faaauau ona paia (Faaaliga 2 Tes.2,11). Ua faapaiaina i tatou i le galuega a Keriso ma le i ai o le Agaga Paia i totonu ia i tatou. Na te suia i tatou mai totonu.

O lenei suʻesuʻega puʻupuʻu o le Upu o loʻo faʻaalia ai o le paia ma le faʻapaʻiaina e iai se mea e fai ma amioga. Ua tofia e le Atua tagata e “paia” mo se faamoemoe, ina ia latou ola i se olaga paia i le avea ma soo o Keriso. Ua faaolaina i tatou ina ia tatou fua mai ai galuega lelei ma fua lelei (Efeso 2,8-10; Kalatia 5,22-23). O galuega lelei e le o le pogai lea o le faaolataga, ae o se taunuuga.

O galuega lelei o se faamaoniga lea o le moni o le faatuatua o se tagata (Iakopo 2,18). Na taʻua e Paulo “le usiusitai i le faatuatua” ma faapea mai o le faatuatua e faaalia e ala i le alofa (Roma 1,5; Kalatia 5,6).

Tupuola i le olaga atoa

A o tagata e talitonu ia Keriso, latou te le atoatoa i le faʻatuatua, alofa, galue, poʻo amioga. Ua taʻua e Paulo le Korinito o le au paia ma uso, ae e tele a latou agasala i o latou olaga. O le anoanoaʻi o apoapoaiga i le Feagaiga Fou o loʻo taʻu mai ai o tagata faitau e le gata o loʻo manaʻomia ni aʻoaʻoga, ae o ni apoapoaʻiga e uiga i amioga. E suia tatou e le Agaga Paia, ae na te le taofia le loto o le tagata; ole olaga paia e le otometi ona tafe mai le faʻatuatua. Soʻo se Keriso lava e tatau ona faia faʻaiuga pe fai le saʻo pe le saʻo, tusa lava pe o galue Keriso i totonu ia i tatou e suia o tatou manaʻoga.

Atonu ua oti le “tagata tuai,” ae e tatau foʻi ona lafoaʻia e Kerisiano (Roma 6,6-7; Efeso 4,22). E tatau ona tatou fasiotia galuega a le tino, o toega o le tagata tuai (Roma 8,13; Kolose 3,5). E ui lava ina tatou feoti i le agasala, ae o loo tumau pea le agasala i totonu ia i tatou ma e lē tatau ona tatou faatagaina le pule (Roma 6,11-13). O mafaufauga, lagona ma faaiuga e tatau ona mamanuina ma le iloa e tusa ai ma le mamanu faalelagi. O le paia o se mea e tuliloaina (Eperu 12,14).

Ua faatonuina i tatou ina ia atoatoa ma ia alolofa i le Atua ma o tatou loto atoa (Mata 5,48;
22,37). Ona o tapulaa o le tino ma toega o le tagata tuai, ua le mafai ai ona tatou atoatoa. E oo lava ia Uesele, na tautala ma le lototele e uiga i le "atoatoa," na ia faamatala mai e le o lona uiga o le leai o se le atoatoa.5 O le tuputupu aʻe e mafai i taimi uma ma faʻatonutonuina. A i ai i se tagata le alofa faʻaKerisiano, o le a ia taumafai e aʻoaʻo pe faʻafefea ona faʻaali atu i auala sili atu, ma ni nai mea sese.

Sa lava le lototele o le aposetolo o Paulo e faapea atu ai o lana amio e “paia, e tonu, ma e lē ponā” (2. Tesalonia 2,10). Ae e leʻi faapea mai o ia e lelei atoatoa. Nai lo o lea, sa ia aapa atu mo lenā sini ma apoapoaʻi atu i isi ina ia aua neʻi manatu ua latou ausia lo latou sini. ( Filipi 3,12-15). E manaʻomia e Kerisiano uma le faamagaloga (Mata 6,12; 1. Johannes 1,8-9) ma e tatau ona tuputupu ae i le alofa tunoa ma le poto (2. Pita 3,18). E tatau ona faateleina le faapaiaina i le olaga atoa.

Ae o le a le atoatoa lo tatou faapaiaina i lenei olaga. Ua faamatala mai e Grudem: “Afai tatou te talisapaia o le faapaiaina e aofia ai le tagata atoa, e aofia ai ma o tatou tino (2. Korinito 7,1; 2. Tesalonia 5,23), ona tatou iloa ai lea o le a le atoatoa atoatoa le faapaiaina seia toe afio mai le Alii ma maua ni tino toetutu fou.”6 Ona saʻoloto ai lea o i tatou mai agasala uma, ma avatu ai se tino mamalu e pei o Keriso.” ( Filipi 3,21; 1. Johannes 3,2). Ona o lenei faamoemoe, tatou te tuputupu ae ai i le faapaiaina e ala i le faamamaina o i tatou lava (1. Johannes 3,3).

Fautuaga a le Tusi Paʻia ia faapaiaina

Na ia vaʻaia se manaʻoga o le faifeʻau e apoapoaʻi i tagata talitonu i le usiusitaʻi tatau ona o le alofa. O loʻo iai i le Feagaiga Fou le tele o apoapoaiga faʻapena, ma e saʻo le folafolaina. E saʻo le taula amioga i le mafuaaga o le alofa ma mulimuli ai i totonu
la tatou faʻatasi ma Keriso e ala i le Agaga Paʻia o ia o le puna o le alofa.

E ui tatou te avatu uma le viiga i le Atua ma iloa o le alofatunoa e tatau ona amataina a tatou amioga uma, matou te malamalama foi o lena alofa tunoa o loʻo i ai i loto o tagata talitonu uma, ma matou te apoapoai atu ia latou e tali mai i lena alofa tunoa.

McQuilken ofo mai se aoga ae le o se dogmatic auala.7 Na te le faʻamalosia e tatau i tagata talitonu uma ona maua o latou poto masani i le faʻapaʻiaina. Na te lagolagoina manatu maualuluga, ae aunoa ma le muaʻi faʻailoa o le atoatoa. O lana timaʻi e auauna atu o le iʻuga o le faʻapaʻiaina e lelei. Na ia faamamafaina lapataiga i luga o lapataiga e uiga i le liliuese ae le o le faʻapitoina e talitonuga faʻavae e uiga i le tutumau o le au paia.

O lona faʻatauaina o le talitonu e aoga aua o le talitonu o le faʻavae o le faʻa-kerisiano uma, ma o le talitonu e i ai lona aoga iuga i o tatou olaga. O auala o le tuputupu aʻe e aoga: tatalo, tusitusiga paia, faaaumea, ma se auala mautinoa i tofotofoga. Ua fautuaina e Robertson tagata kerisiano e tuputupu aʻe ma molimau e aunoa ma le faʻateleina o manaʻoga ma faʻamoemoe.

Ua fautuaina le au kerisiano ina ia avea ma tagata ua folafolaina e le Atua; o le mea taua mulimuli i le faʻailoga. E talitonu le au Kerisiano e ola i se olaga paʻia aua ua taʻutino mai e le Atua e paia, ua atofaina mo lona faʻaaogaina.

Michael Morrison


1 RE Allen, ed. The Concise Oxford Dictionary of Current English, Lomiga Lona 8, (Oxford, 1990), itulau 1067.

2 I le Feagaiga Tuai (OT) e paia le Atua, e paia Lona suafa, ma o Ia o le Paia (e sili atu i le 100 taimi i le aofaʻi atoa). I le Feagaiga Fou (NT), o le “paia” e sili atu ona faatatauina ia Iesu nai lo le Tamā (14 taimi e faasaga i le 36), ae e sili atu ona faatatauina i le Agaga (50 taimi). O loo faasino atu le OT i tagata paia (tagata tapuaʻi, ositaulaga, ma tagata) pe tusa ma le 110 taimi, e masani ona faasino i lo latou tulaga; o loo faasino atu le NT i tagata paia e tusa ma le 17 taimi. O le OT e faasino i nofoaga paia e tusa ma le 70 taimi; o le NT na o le 19 taimi. O le OT e faasino i mea paia e tusa ma le taimi; o le NT na o le faatolu ona avea o se ata o se nuu paia. O le OT e faasino i taimi paia i fuaiupu e ; e le ta'ua lava e le NT le taimi e paia. I le faasino atu i nofoaga, mea, ma taimi, o le paia e faasino atu i se tulaga tofia, ae le o se amioga mama. I feagaiga uma e lua, o le Atua e paia ma o le paia e sau mai ia te ia, ae o le auala e aafia ai tagata e ese. O le faamamafa o le Feagaiga Fou i le paia e faatatau i tagata ma a latou amioga, ae le o se tulaga patino mo mea, nofoaga, ma taimi.

3 Ae maise i le OT, o le faapaiaina e le o lona uiga o le faaolataga. E manino mai lenei mea ona sa faapaiaina foi mea, nofoaga ma taimi, ma e faatatau i tagata Isaraelu. O le faaaogaina o le upu "faapaiaina" e le faatatau i le faaolataga e mafai foi ona maua i totonu 1. Korinito 7,4 maua - o se tagata le talitonu na tuuina i se vaega faapitoa mo le faaaogaina e le Atua i se auala patino. Eperu 9,13 faaaogaina le upu "paia" e faasino i se tulaga o sauniga i lalo o le Feagaiga Tuai.

4 Ua taʻua e Grudem e faapea, i le tele o fuaitau i le Eperu o le upu “faapaiaina” e tusa lava pe tutusa ma le upu “faamaonia” i upu a Paulo (W. Grudem, Systematic Theology, Zondervan 1994, itulau 748, nota 3.)

5 John Wesley, “A Plain Account of Christian Perfection,” i le Millard J. Erickson, ed. Readings in Christian Theology, Volume 3, The New Life (Baker, 1979), itulau 159.

6 Grudem, i. 749.

7 J. Robertson McQuilken, "The Keswick Perspective," Five Views of Sactification (Zondervan, 1987), itulau 149-183.


pdfFaapaiaina